18. April. 2018.

Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija) održala je 18.04.2018. godine 15.  sjednicu, na kojoj je, prema jednoglasno utvrđenom dnevnom redu, razmatrala sljedeće:

Komisija na osnovu  člana  44., a  u  vezi sa  članom  63. Poslovnika  Predstavničkog doma podnosi sljedeći:

  1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom – skraćeni postupak;
  2. Program rada Predstavničkog doma Parlamenta FBiH za 2018. godinu:
  3. Razmatranje Dopisa koji je dostavila direktorica  Gender centra Vlade Federacije BiH, a koji se odnosi na unaprijeđenje stanja rodne ravnopravnosti kroz unaprijeđenu primjenu Rodno odgovornog  budžeta  (ROB-a)  u  federalnim  ministarstvima  u  tekućoj  2018.  godini,  te naredne dvije godine kao dio procesa srednjoročnog planiranja Budžeta (2018. - 2020.);
  4. Razmatranje Molbe za pokretanje postupka utvrđivanja tvrdnji pacijentica koju je uputilo Udruženje „Žene ženama“ i Udruženje za razvoj društva „Kap“ i
  5. Tekuća pitanja.

 


I Z V J E Š T A J

Ad-1 Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom – skraćeni postupak

Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH je razmotrila Prijedlog Zakona  o  izmjenama  i dopunama  Zakona o  osnovama  socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom i jednoglasno konstatovala da se ovdje radi o aktu čije izmjene su čisto formalno – pravne prirode i u cilju je usklađivanje zakonske norme sa Odlukom Ustavnog suda BiH, a u svrhu  rješavanja prava osoba sa invaliditetom po spomenutom Zakonu u upravnim postupcima.
Komisija podržava da ovaj Prijedlog Zakona ide u parlamentarnu proceduru na usvajanje po skraćenom postupku.

 

Ad-2 Program rada Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za 2018. godinu

Komisija je zajedno sa prisutnim predstavnicama nevladinog sektora iz Udruženja Žene ženama, Sarajevskog otvorenog centra i Fondacije CURE kao i sa Gender Centrom Vlade Federacije BiH  razmotrila Program rada Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH za2018. godinu i konstatovala da je bilo neophodno ranije dostaviti predloženi Program kako bi Komisija mogla blagovremeno pripremiti svoje prijedloge planiranog rada, a ne sada kada je ostalo još šest mjeseci do isteka mandata, jer po pravilu Program rada se trebao donijeti na koncu 2017. godine i s početkom 2018. godine.

Ono što bi Komisija zajedno sa predstavnicama iz nevladinog sektora mogla raditi u doglednom periodu je sljedeće:

  • Predložiti izmjene i dopune Kivičnog zakona Federacije BiH ili naložiti Vladi Federacije BiH na čelu sa resornim ministarstvom  da se donese  potpuno novi Prijedlog krivičnog zakona kako bi se uskladio sa državnim nivoom i svim međunarodnim konvencijama:
  • Predsjednica Komisije će ponovno pokrenuti Inicijativu upućenu Uredu Ombudsmena za ljudska prava u BiH sa ciljem izrade Specijalnog izvještaja o stanju jednoroditeljskih zajednica na teritoriji Federacije BiH s posebnim osvrtom na dostavu informacije o kršenju dječijih prava i prava samohranog roditelja/roditeljke u kontekstu isplaćivanja alimentacije kao i pokretanje pitanja o osnivanju Alimentacionog fonda u Federaciji Bosne i Hercegovine;
  • Pokrenuti Inicijativu za održavanje tematske sjednice o temi zdravstvenog stanja u Federaciji BiH.

Ad-3 Razmatranje Dopisa koji je dostavila direktorica Gender Centra Vlade Federacije BiH, a koji se odnosi na unaprijeđenje stanja rodne ravnopravnosti kroz unaprijeđenu primjenu Rodno odgovornog budžeta (ROB-a) u federalnim ministarstvima u tekućoj 2018. godini, te naredne dvije godine kao dio procesa srednjoročnog planiranja Budžeta (2018. – 2020.)

U uvodnom izlaganju prisutnim članicama i članu Komisije se obratila Ana Vuković – direktorica Gender Centra Vlade Federacije BiH i Faruk Hujić – direktor INNOVE društva za savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem, te su detaljno obrazložili Dopis  i upoznali prisutne članove Komisije sa Projektom koji je veoma važan i koji će pružiti tehničku pomoć Komisiji za jednakopravnost spolova na jačanju izgradnje kapaciteta kroz stručne obuke i treninge za korištenje rodno odgovornog budžetiranja kao mehanizma za analizu budžeta.
Rodno odgovorna analiza budžeta (ROB) ima za cilj da analizira nivo uključenosti načela rodne ravnopravnosti u procese planiranja i upravljanja budžetom, te da kroz budžetski proces – planiranje, implementaciju, monitoring i evaluaciju – podrži ekonomsko osnaživanje žena. Na osnovu izvršene analize, u izvještaju se razlažu i prijedlozi za unaprijeđenje stanja rodne ravnopravnosti kroz unaprijeđenu primjenu ROB-a u federalnim ministarstvima (fokus na Ministarstvu za okoliš i turizam) u tekućoj godini (2018.) te naredne dvije kao dio procesa srednjoročnog planiranja budžeta (2018.-2020.).
Nakon uvodnog obrazloženja, članice i član Komisije su se jednoglasno složili da daju podršku ovom Projektu i da nastave saradnju sa Gender Centrom Vlade Federacije BiH kao i sa direktorom INNOVE – društva za savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem.

 

Ad-4 Razmatranje Molbe za pokretanje postupka utvrđivanja tvrdnji pacijentica koju je uputilo Udruženje „Žene ženama“ i udruženje za razvoj društva „Kap“

Komisiji se obratila predstavnica Udruženja „Žene ženama“ Nura Ahmetspahić koja je upoznala prisutne članice i člana Komisije sa dostavljenom Molbom za pokretanje postupka utvrđivanja tvrdnji pacijentica i nepoštivanja Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata („Službene novine Federacije BiH 40/10“).
Razlog za obraćanje Komisiji i traženje pokretanje postupka za utvrđivanje tvrdnji pacijentica jesu brojne prijave sugrađanki ovom Udruženju koje tvrde da u Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu i drugim javnim zdravstvenim ginekološkim klinikama trpe izuzetnu bol prilikom različitih ginekoloških zahvata. Pacijentice ističu da se mnogi tretmani poput kiretaže, biopsije i drugi operativni zahvati, izvode isključivo u lokalnoj anesteziji, bez mogućnosti primjene opće anestezije, kako bi im se ublažila bol. Zbog toga, pacijentice se opredjeljuju za usluge u privatnim klinikama, izlažu se enormnom trošku iako su zdravstveno osigurane.

Neophodno je pribaviti informacije koje su od veoma velikog značaja za ženu i na taj način kao nadležna Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH utvrditi da li su ove informacije tačne i da li se, zaista, ženama na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu i drugim javnim zdravstvenim ginekološkim klinikama ne dozvoljava mogućnost izbora anestezije prilikom obavljanja kiretaže pa ni po cijenu da plati kako bi joj se na taj način umanjila bol i poštedjela traume prilikom pružanja stručne zdravstvene pomoći i kako bi se sprijećila dalja slična praksa, te da se provjeri ko odlučuje o pravima žena i kojom Odlukom im se ne dozvoljava pravo izbora kako bi se, ukoliko ta Odluka i postoji, izvršila izmjena i ženama dopustila mogućnost izbora, istakla je Nura Ahmetspahić.

Nakon uvodnog obrazloženja i upoznavanja sa dostavljenom Molbom za pokretanje postupka utvrđivanja tvrdnji pacijentica koju je uputilo Udruženje „Žene ženama“ i Udruženje za razvoj društva „Kap“, Komisija je razmotrila i Dopis koji je dostavilo Udruženje Prirodan Porod,  a koji se odnosi na obezbjeđivanje porođajnih prava porodiljama u skladu sa potpisanim smjernicama međunarodnih udruženja, jer prema saznanjima ovog Udruženja, porodilišta u Federaciji BiH pa i BiH uprkos prihvatanju i potpisivanju ovih najviših međunarodnih standarda kod prenatalne, perinatalne i postpartalne njege ne omogućavaju trudnicama i porodiljama da istu i dobiju.

Kao primjer u Dopisu se   navodi pravo na kontinuiranu emocionalnu podršku za svaku trudnicu bilo u vidu stručne podrške (dule) ili kontinuirane podrške familije ili bilo koje druge osobe od povjerenja. Svjetska zdravstena organizacija prema medicini zasnovanoj na dokazima preporučuje da svaka trudnica ima kontinuiranu podršku uz sebe tokom čitavog trajanja poroda i da to bude osoba ili osobe po njenom izboru.

Sljedeći primjer koji sve navedene organizacije i konziliji struke navode jeste slobodan položaj porodilje i mogućnost kretanja tokom čitavog trajanja poroda. U bh.porodilištima je praksa da se ženama onemogućava kretanje tokom nekih rutinskih intervencija (npr.kontinuiranog praćenja otkucaja čednog srca) iako iste mogu biti zamijenjene adekvatnim alternativama koje ne umanjuju kvalitetu medicinske njege i pri tome ne ograničavaju ženu na položaj koji nije ni ugodan ni prirodan. Također, prilikom izgona djeteta u BiH jedina mogućnost je da žena leži na ginekološkom stolu što također krši njena prava jer bi joj trebalo biti zagarantovan slobodan izbor položaja u svakoj fazi poroda. Što znači da ako žena porodilja, ne bolesnik, nego korisnica javnih usluga porodilišta, uračunljiva i mentalno zdrava, prema svojoj individualnoj potrebi želi porod mimo ležećeg, tj. vertikalni porod, isti joj mora i treba biti omogućen. Uprkos nabavci opreme pojedinih porodilišta za vertikalne porode (čučeće,sjedeće, klečeće) svjedoci smo da se ta ista oprema ne koristi, porodilje se izmanipulišu u položaj na koji je osoblje naviklo jer ne postoji edukacija osoblja za porode u različitim položajima. Samim tim je prisutan strah zbog neznanja, te veliki pritisak da se svaka porodilja povinuje ustaljenoj i zastarjeloj praksi porodilišta.

Jedna od ključnih komponenti prenatalne njege porodilja je mogućnost razgovora i dogovora sa medicinskim osobljem prije samog početka poroda. Da porodilja ima pravo da vidi porodilište i mjesto na kojem će se poroditi kako bi se adekvatno psihički pripremila za svoj boravak tamo, te mogućnost da izverbalizuje ili napismeno izloži svoje individualne preferencije glede samog načina poroda. To se u svijetu praktikuje u vidu  tzv.Plana poroda koji je podržana praksa već više od 30 godina. U Planu poroda svaka porodilja se izjasni, da ukoliko porod ide uobičajenim tokom bez komplikacija i patologije, koje procedure želi ili ne želi, te kakvu vrstu njege želi za sebe i svoje dijete. Svjedoci smo da ni ovo nije zaživjelo u praksi, da porodilja nema skoro nikakvu mogućnost adekvatne prenatalne posjete i rasprave o svojim preferencijama već da joj prvi susret sa prostorijom i osobljem bude upravo u trenutku početka poroda što može nepovoljno uticati na njenu psihičku spremnost i samim tim na čitav tok poroda. Ukoliko napismeno donese  Plan poroda, osoblje ne pridaje nikakav značaj tom dokumentu koji treba da se tretira kao medicinska dokumentacija i da se priloži sa ostalom medicinskom dokumentacijom, niti ga pročitaju, a vrlo često se i uvrijede na pokušaj porodilje da individualizira svoj tretman, što je također kršenje njenih osnovnih ljudskih prava.

Na koncu diskusije o ovoj tački dnevnog  reda, Komisija je jednoglasno usvojila  sljedeće zaključke:

  1. Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH se obavezuje da će razmotrene dopise dostaviti nadležnim institucijama i to Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo, Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo na dužnu pažnju i izjašnjenje o istim kao i dostavu traženih informacija radi utvrđivanja tvrdnji navoda pacijentica
  2. Komisija za jednakopravnost spolova će podnijeti Inicijativu za organiziranje i održavanje tematske sjednice o temi zdravstvenog stanja u Federaciji BiH čim se za to obezbijede i steknu neophodni uslovi i potrebni materijali.

 

Ad-5 Tekuća pitanja

Pod tekućim pitanjima Komisija je razmotrila Prilog za diskusiju koji je dostavila Fondacija CURE, a koji je detaljno obrazložila Selma Hadžihalilović – projektna koordinatorica i izrazila bojazan za stanje žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini, posebno onih iz društveno marginaliziranih skupina. Pitanja koja se navode u prilogu, a koja su od velikog značaja za sve žene u Federaciji   Bosne i Hercegovine, pa i Bosne i Hercegovine su: pitanja Alimentacionog fonda u Federaciji BiH i pitanje pružanja podrške društveno marginaliziranim ženama – ženama sa invaliditetom i roditeljkama djece sa invaliditetom.

Također, u ovom prilogu Fondacija CURE poziva Komisiju za jednakopravnost spolova da iskoristi svoje ovlasti i zatraži od Vlade Federacije BiH Izvještaj o realizaciji zaduženja sa 100. sjednice Vlade Federacije BiH održane 19.02.2014. godine za preciziranje člana 237. Porodičnog zakona kojim je zaduženo Federalno ministarstvo finansija da u saradnji sa Federalnim ministarstvom pravde i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, razmotri mogućnost za formiranje Alimentacionog fonda i Vladi dostavi prijedlog za rješenje ovog problema.

I na kraju Fondacija CURE poziva Komisiju za jednakopravnost spolova da iskoristi svoje ovlasti i sazove  posebnu sjednicu na kojoj bi se diskutovalo o položaju, pravima i problemima sa kojima se u svakodnevnom životu suočavaju žene sa invaliditetom na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon uvodnog izlaganja i upoznavanja sa Prilogom za diskusiju predstavnice Fondacije CURE Selme Hadžihalilović, Komisija je jednoglasno konstatovala da daje punu podršku za saradnju i realizaciju predloženih zahtjeva i zaključaka koji su navedeni u samom Prilogu za diskusiju.

PREDSJEDNICA  KOMISIJE
Jasna Duraković,s.r.