Poslovnik

Temeljem odredbe IV.A.3. članak 10. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 11. rujna 2007. godine, te na sjednici održanoj 7. prosinca 2007. godine na kojoj su utvrđene Izmjene i dopune Poslovnika Zastupničkoga doma, donio je

POSLOVNIK*

ZASTUPNIČKOGA DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Poslovnikom Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Poslovnik Zastupničkoga doma) utvrđuju se: prava i dužnosti zastupnika i klubova zastupnika političkih stranaka zastupljenih u Zastupničkome domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zastupnički dom); javnost rada Zastupničkoga doma; ustrojstvo i način rada Zastupničkoga doma; programiranje i usklađivanje rada Zastupničkoga doma; akti Zastupničkoga doma; odnos Zastupničkoga doma i predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: predsjednik Federacije) i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: dopredsjednici Federacije); ostvarivanje prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema premijeru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: premijer) i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija); odnos Zastupničkoga doma prema političkim strankama u Federaciji; ostvarivanje prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema ombudsmenima; suradnja s Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije); ostvarivanje prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema drugim tijelima u Federaciji; suradnja s Domom naroda Parlamenta Federacije (u daljnjem tekstu: Dom naroda); suradnja sa skupštinama kantona i gradskim i općinskim vlastima; interparlamentarna suradnja; uporaba jezika i pisma; davanje svečane izjave; isticanje grba Federacije i zastave Federacije u službenim prostorijama Zastupničkoga doma i rad Zastupničkoga doma za vrijeme ratnog ili izvanrednog stanja.

Poslovnikom Zastupničkoga doma uređuju se odnosi i suradnja Zastupničkoga doma s Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine i drugim tijelima Bosne i Hercegovine, kao i ostala pitanja od značaja za rad Zastupničkoga doma.

Članak 2.

Zastupnički dom se organizira i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije), zakonu i odredbama ovoga Poslovnika.

Članak 3.

Ako neko pitanje organizacije i rada Zastupničkoga doma nije uređeno ovim Poslovnikom, uređuje se zaključkom Zastupničkoga doma.

Zaključak iz prethodnoga stavka primjenjuje se danom donošenja, ako zaključkom nije drukčije određeno.

Članak 4.

Zastupnički dom radi u sjednicama.

Sjednice Zastupničkoga doma obilježavaju se rednim brojevima u okviru izbornoga mandata.

Članak 5.

 

Zastupnički dom saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon objave rezultata glasovanja.

Sazivanje prve sjednice vrši predsjedatelj prethodnoga saziva i predsjeda sjednicom do izbora novoga predsjedatelja Zastupničkoga doma.

Ukoliko predsjedatelj iz prethodnoga saziva nije u mogućnosti sazvati sjednicu Zastupničkoga doma, sjednicu će sazvati najstariji zastupnik novoga saziva Zastupničkoga doma.

Članak 6.

Zastupnički dom ima pravo na pečat Zastupničkoga doma i na druge pečate, sukladno Ustavu Federacije i zakonu.

II. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIKA

Članak 7.

Zastupnički dom sastoji se od 98 zastupnika, koji se biraju demokratskim putem na izravnim izborima, tajnim glasovanjem, na teritoriju cijele Federacije, sukladno Ustavu Federacije i Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.

Članak 8.

Mandat zastupnika u Zastupničkome domu je četiri godine, ukoliko Zastupnički dom ne bude raspušten, sukladno Ustavu Federacije.

Članak 9.

Zastupnik ima pravo i dužnost nazočiti sjednici Zastupničkoga doma i sjednicama radnih tijela Zastupničkoga doma čiji je član i sudjelovati u njihovom radu i odlučivanju.

U ostvarivanju svojih dužnosti zastupnik može sudjelovati i u radu radnih tijela u kojima nije član, bez prava odlučivanja.

U stvaranju uvjeta za ostvarivanje ovoga prava zastupnik se pravodobno izvješćuje o sjednicama i na njegov zahtjev dostavljaju mu se odgovarajući materijali.

Zastupnik je dužan izvršavati zadaće koje mu, u okviru svojeg djelokruga, povjeri Zastupnički dom ili radno tijelo čiji je član.

Članak 10.

Zastupnik koji je spriječen nazočiti sjednici Zastupničkoga doma ili sjednici radnoga tijela Zastupničkoga doma, ili iz određenog razloga treba tijekom rada napustiti sjednicu, dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjedatelja Zastupničkoga doma, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznijeti razloge zbog kojih je odsutan.

Članak 11.

U ostvarivanju svojih dužnosti u Zastupničkome domu zastupnik ima pravo i dužnost, u okviru prava i dužnosti Zastupničkoga doma, pokretati inicijative za donošenje i izmjenu Ustava Federacije, zakona i drugih propisa i općih akata Zastupničkoga doma, pokretati raspravu o izvršavanju ovih akata, kao i pitanja provođenja politike, postavljati zastupnička pitanja u okviru djelokruga Zastupničkoga doma i pokretati inicijative od interesa za narode i građane i političke stranke čije interese izravno izražava u Zastupničkome domu.

Članak 12.

Zastupnik može tražiti da se u Zastupničkome domu odloži odlučivanje o određenom pitanju koje smatra iznimno značajnim, a o kojem se u raspravi izraze suprotni stavovi u odnosu na stav njegova kluba.

Članak 13.

Zastupnik ima pravo biti redovito i pravodobno izviješćen o radu Zastupničkoga doma, Doma naroda, predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih ministarstava, federalnih tijela uprave i federalnih upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: federalna tijela uprave) i organizacija koje obavljaju poslove od interesa za Federaciju ili obavljaju javne ovlasti, kao i o svim pitanjima koja su značajna za obavljanje njegove dužnosti.

Članak 14.

Zastupnici su dužni čuvati tajne podatke i za to su odgovorni.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma i predsjednici radnih tijela Zastupničkoga doma prilikom dostavljanja materijala zastupnicima pripremljenih u Zastupničkome domu utvrđuju stupanj tajnosti tih materijala sukladno posebnom propisu.

Odredbe stavka 1. ovoga članka odnose se i na materijale koje Vlada Federacije i druga tijela Federacije dostavljaju Zastupničkomu domu s oznakom određenog stupnja povjerljivosti sve dok ta tijela ne skinu takve oznake, ili to ne učini Zastupnički dom za materijale koje je dostavila Vlada Federacije ili drugo tijelo Federacije, kao i na podatke koje zastupnik sazna na sjednici Zastupničkoga doma ili sjednicama radnih tijela u svezi s pitanjem koje se razmatra bez nazočnosti javnosti.

Utvrđivanje stupnja povjerljivosti iz stavka 2. ovoga članka, skidanje takvih oznaka kada to čini Zastupnički dom u smislu prethodnoga stavka i način rukovanja materijalima označenim određenim stupnjem povjerljivosti uređuju se posebnim aktom, koji donosi Zastupnički dom.

Članak 15.

Zastupnicima se dostavljaju materijali koji će biti na dnevnome redu sjednica Zastupničkoga doma i radnih tijela čiji su članovi, kao i materijali namijenjeni za njihovo informiranje.

Članak 16.

Zastupnici Zastupničkoga doma za obavljanje zastupničke dužnosti imaju pravo na plaću, naknadu za zastupničko angažiranje, te naknadu određenih materijalnih troškova i druge naknade temeljem posebnog akta Zastupničkoga doma, odnosno akta Administracijskoga povjerenstva.

Za neizvršavanje obveza u vršenju zastupničke dužnosti (neopravdano odsustvo sa sjednica Zastupničkoga doma i radnih tijela i slično) zastupnicima se aktom iz stavka 1. ovoga članka može umanjiti naknada za zastupničko angažiranje, odnosno druga primanja i naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 17.

Zastupnicima se izdaje zastupnička legitimacija s brojem.

Zastupnička legitimacija ne smije se ustupati drugim osobama i zastupnici su dužni brinuti se o njenom korištenju i čuvanju.

U zastupničkoj legitimaciji se navodi: ime i prezime zastupnika, imunitetno pravo zastupnika i druga prava utvrđena posebnim propisima.

Sadržina, oblik i način vođenja evidencije zastupničkih legitimacija uređuju se posebnim pravilnikom, koji donosi predsjedatelj Zastupničkoga doma.

Tajnik Zastupničkoga doma brine se o izdavanju i evidenciji izdatih zastupničkih legitimacija.

Članak 18.

Zastupnik uživa imunitet od dana verifikacije do prestanka mandata sukladno ustavu i zakonu.

Članak 19.

Zastupnik ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran u građanskome postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje dužnosti.

Zastupnik ne može biti pritvoren ili mu se oduzeti sloboda od bilo kojeg tijela vlasti u Federaciji bez odobrenja Zastupničkoga doma.

Po dobivanju obavijesti od mjerodavnoga tijela o potrebi izricanja pritvora zastupniku, ukoliko je zatečen u počinjavanju kaznenog djela za koje je obvezan pritvor, predsjedatelj Zastupničkoga doma dužan je u roku od 48 sati od primitka obavijesti sazvati sjednicu Zastupničkoga doma, koja će se održati najkasnije u roku 5 dana od dana sazivanja.

Članak 20.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenoga postupka protiv zastupnika prosljeđuje Mandatno-imunitetskom povjerenstvu.

Mandatno-imunitetsko povjerenstvo dužno je bez odlaganja raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenoga postupka protiv zastupnika, te o tome podnijeti izvješće Zastupničkomu domu na sjednici zakazanoj u roku propisanom u članku 19. stavak 3.

Članak 21.

Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenoga postupka protiv zastupnika, Zastupnički dom odlučuje na temelju izvješća Mandatno-imunitetskoga povjerenstva.

Odluku o uspostavi ili skidanju imuniteta Zastupnički dom dužan je dostaviti mjerodavnom tijelu najkasnije u roku 5 dana.

Članak 22.

Kada Zastupnički dom dade odobrenje za određivanje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenoga postupka protiv zastupnika, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dato odobrenje.

Članak 23.

Zastupnik ima pravo podnijeti ostavku na zastupničku dužnost.

Ostavka se podnosi predsjedatelju Zastupničkoga doma pismeno.

Zastupnik koji podnosi ostavku ili drugi zastupnici mogu zahtijevati vođenje rasprave o ostavci. Ukoliko i nakon rasprave zastupnik ostane pri ostavci, predsjedatelj konstatira da je zastupniku prestao mandat zastupnika u Zastupničkome domu.

III. KLUBOVI ZASTUPNIKA

Članak 24.

U Zastupničkome domu uspostavljaju se klubovi zastupnika političkih stranaka zastupljenih u Zastupničkom domu (u daljnjem tekstu: klubovi zastupnika).

Klubovi zastupnika uspostavljaju se kao oblik djelovanja zastupnika u Zastupničkome domu (posebice u pripremama i utvrđivanju prijedloga dnevnih redova sjednica Zastupničkoga doma).

Članak 25.

Klub zastupnika čini najmanje 3 zastupnika iz jedne ili iz nekoliko udruženih političkih stranaka, odnosno neovisnih zastupnika.

Klub zastupnika ima predsjednika i zamjenika predsjednika kluba zastupnika, koji koordiniraju rad kluba i ostvaruju suradnju s drugim klubovima zastupnika.

Članak 26.

Klubovi zastupnika mogu uspostaviti koordinacijsko tijelo za međusobnu suradnju.

Članak 27.

Zadaće, ustrojstvo, način rada i prava i dužnosti članova kluba zastupnika utvrđuju se pravilima koja donose klubovi zastupnika.

Članak 28.

Zastupnički dom osigurava prostorije za rad klubova zastupnika, prijeko potrebna financijska sredstva za njihovu izravnu aktivnost u Zastupničkome domu, dokumentaciju i druge obavijesti u svezi s radom Zastupničkoga doma, radnih tijela Zastupničkoga doma, službena glasila Federacije i službena glasila Bosne i Hercegovine i obavljanje administracijsko-tehničkih i drugih usluga.

IV. JAVNOST RADA

Članak 29.

Zastupnički dom radi javno.

Zastupnički dom osigurava javnost rada pravodobnim, potpunim i objektivnim informiranjem javnosti o svojemu radu.

Zastupnički dom će koristiti web-stranicu Zastupničkoga doma za informiranje javnosti o svojemu radu.

Zastupnički dom osigurava, pod jednakim uvjetima, dostupnost informacija kojima raspolaže svim javnim glasilima, osim informacija koje predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, utvrđenu zakonom, odnosno drugim propisima donesenim temeljem zakona.

Članak 30.

Nacrti, odnosno prijedlozi akata Zastupničkoga doma, kao i usvojeni akti Zastupničkoga doma mogu se u cijelosti objaviti u dnevnom tisku ili kao posebne publikacije.

Članak 31.

Građanima se, sukladno Pravilniku koji donosi Kolegij Zastupničkoga doma i prostornim mogućnostima, osigurava slobodan pristup sjednicama Zastupničkoga doma i sjednicama radnih tijela, s tim da mogu nazočiti sjednicama u dijelu dvorane predviđenom za slušatelje.

Članak 32.

Tajnik Zastupničkoga doma brine se da se u dvoranama Zastupničkoga doma u kojima se održavaju sjednice Zastupničkoga doma posebnim natpisima odrede mjesta za zastupnike, predsjednika Federacije i dopredsjednike Federacije, predstavnike Vlade Federacije, uposlenike Stručne službe Zastupničkoga doma, goste i novinare.

Članak 33.

Na sjednici Zastupničkoga doma i na sjednicama radnih tijela može se odlučiti da se o pitanjima iz članka 14. ovoga Poslovnika raspravlja bez nazočnosti javnosti.

Članak 34.

Predstavnici sredstava informiranja imaju pravo nazočiti sjednicama Zastupničkoga doma i radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama iz prethodnoga stavka može se odlučiti da predstavnici sredstava informiranja mogu nazočiti sjednici i kada se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez nazočnosti javnosti. O takvom pitanju mogu predstavnici sredstava informiranja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju daju tek po proteku određenog vremena.

Članak 35.

Pravo je i dužnost sredstava informiranja da iznose informacije o pitanjima koja se razmatraju u Zastupničkome domu.

Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad, predstavnicima sredstava informiranja u Zastupničkome domu pravodobno se dostavljaju materijali za sjednice i osiguravaju uvjeti za njihov rad, organiziraju razgovori s predstavnicima predlagatelja materijala ili s dužnosnicima u Zastupničkome domu i drugi kontakti.

Članak 36.

Radi potpunijeg i točnijeg izvješćivanja javnosti o rezultatima rada na sjednicama mogu se izdavati službena priopćenja za tisak i za druga sredstva informiranja, kao i organizirati konferencije za tisak.

Službena priopćenja iz prethodnoga stavka daju se naročito nakon sjednica održanih bez nazočnosti javnosti, kao i u drugim slučajevima kada se to na sjednicama odluči. Ako tekst službenog priopćenja nije utvrđen na sjednici, tekst utvrđuju predsjedatelj i dva dopredsjedatelja sjednice.

Tiskovna konferencija održava se kad to odluči predsjedatelj Zastupničkoga doma, radno tijelo ili klub zastupnika. Tom prilikom istodobno se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati.

Članak 37.

Tijek rada sjednice Zastupničkoga doma snima se tonski ili se vode stenografske bilješke.

Temeljem tonske snimke, odnosno stenograma, sačinjavaju se zabilješke koje prethodno autoriziraju sudionici u raspravi na sjednici.

V. USTROJSTVO I NAČIN RADA ZASTUPNIČKOGA DOMA

1. Konstituiranje Zastupničkoga doma

Članak 38.

Zastupnički dom ima predsjedatelja i dva dopredsjedatelja.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma i dva dopredsjedatelja Zastupničkoga doma biraju se iz reda zastupnika na sjednici Zastupničkoga doma nakon verifikacije mandata zastupnika u Zastupničkome domu.

Prijedlog za izbor predsjedatelja Zastupničkoga doma i dva dopredsjedatelja Zastupničkoga doma podnose klubovi zastupnika.

Članak 39.

Zastupnički dom ima tajnika, koji se postavlja sukladno zakonu.

Članak 40.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma i dopredsjedatelji Zastupničkoga doma ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.

2. Predsjedatelj Zastupničkoga doma, dopredsjedatelji Zastupničkoga doma i tajnik Zastupničkoga doma

Članak 41.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma:

  • predstavlja Zastupnički dom;
  • sudjeluje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Zastupničkoga doma;
  • sudjeluje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Kolegija Zastupničkoga doma;
  • pokreće razmatranje pitanja iz djelokruga Zastupničkoga doma na sjednicama;
  • dogovara se s predsjedateljem Doma naroda o načinu i rokovima raspravljanja odluka koje zahtijevaju potvrdu obaju domova;
  • brine se o ostvarivanju programa rada Zastupničkoga doma i o tome izvješćuje Zastupnički dom;
  • brine se o primjenjivanju ovoga Poslovnika;
  • brine se o ostvarivanju načela javnosti u radu Zastupničkoga doma i radnih tijela Zastupničkoga doma;
  • brine se o ostvarivanju prava i dužnosti zastupnika u Zastupničkome domu u svezi s vršenjem njihove dužnosti iz djelokruga Zastupničkoga doma;
  • brine se o odnosima i suradnji Zastupničkoga doma s drugim federalnim tijelima;
  • potpisuje akte koje donosi Zastupnički dom;
  • daje upute tajniku Zastupničkoga doma u svezi s obavljanjem poslova i zadaća.

Članak 42.

Ukoliko je predsjedatelj Zastupničkoga doma spriječen vršiti svoje dužnosti, on u dogovoru s dopredsjedateljima Zastupničkoga doma odlučuje tko će obavljati njegove dužnosti.

Članak 43.

Tajnik Zastupničkoga doma pomaže predsjedatelju Zastupničkoga doma u pripremanju i rukovođenju sjednicama i u usklađivanju poslova Zastupničkoga doma i radnih tijela Zastupničkoga doma, osigurava vođenje zapisnika sjednica Zastupničkoga doma, proziva zastupnike u Zastupničkome domu, brine se o objavljivanju zabilješki sačinjenih na temelju tonske snimke sjednice, odnosno stenograma i vrši druga prava i dužnosti utvrđene ovim Poslovnikom, kao i druge poslove koje mu stavi u dužnost predsjedatelj i dopredsjedatelji Zastupničkoga doma.

U slučaju da je tajnik Zastupničkoga doma spriječen nazočiti sjednici Zastupničkoga doma, predsjedatelju Zastupničkoga doma u vođenju sjednicom pomaže zastupnik kojega odrede predsjedatelji i dopredsjedatelji Zastupničkoga doma.

3. Radna tijela Zastupničkoga doma

Članak 44.

Za razmatranje pitanja što su u mjerodavnosti Zastupničkoga doma, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata Zastupničkoga doma i za pripremanje i obavljanje drugih poslova za Zastupnički dom osnivaju se stalna i povremena radna tijela.

Radna tijela Zastupničkoga doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvješćuju Zastupnički dom o pitanjima iz svoga djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima što su im ovim Poslovnikom ili odlukom Zastupničkoga doma data u izravnu mjerodavnost.

Radna tijela na temelju zaključka Zastupničkoga doma provode istragu i u tu svrhu mogu zahtijevati svjedočenja, dokaze i isprave.

Stalna radna tijela osnivaju se ovim Poslovnikom ili odlukom Zastupničkoga doma.

Povremena radna tijela osnivaju se zaključkom Zastupničkoga doma.

Članak 45.

Zastupnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda zastupnika u Zastupničkome domu. Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke.

Iznimno, za članove Ustavnoga povjerenstva, Zakonodavno-pravnoga povjerenstva, Povjerenstva za jezična pitanja i Povjerenstva za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova povjerenstva, osim Povjerenstva za jezična pitanja i Povjerenstva za pitanja mladih u kojima broj stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika ne može biti veći od jedne polovice članova povjerenstva.

Broj članova radnih tijela određuje se odlukom Zastupničkoga doma prilikom izbora članova radnog tijela.

Radno tijelo čine, po pravilu, zastupnici iz svih klubova zastupnika razmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Zastupničkome domu, s tim da jedan zastupnik može biti član u najviše tri radna tijela.

Članak 46.

Predsjednik radnog tijela, u suradnji s tajnikom radnog tijela, organizira rad radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela: pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela; brine se o izvješćivanju članova radnog tijela o pitanjima iz djelokruga radnog tijela; surađuje s predsjedateljem i dopredsjedateljima Zastupničkoga doma, predsjednicima radnih tijela Zastupničkoga doma, predsjednicima zajedničkih radnih tijela obaju domova Parlamenta Federacije i predsjednicima radnih tijela Doma naroda, s predsjednicima klubova zastupnika u Zastupničkome domu, s dužnosnicima koji upravljaju federalnim tijelima uprave i s predstavnicima odgovarajućih organizacija; brine se o izvršavanju zaključaka radnog tijela; potpisuje akte koje donosi radno tijelo; usmjerava rad tajnika radnog tijela, kao i rad članova radnog tijela iz reda stručnih i znanstvenih djelatnika u svezi s pripremom sjednice radnog tijela i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom ili odlukom o osnivanju radnog tijela.

Članak 47.

Zamjenik predsjednika radnog tijela zamjenjuje predsjednika radnog tijela kada je on spriječen vršiti dužnost predsjednika.

Članak 48.

Predsjednika radnog tijela i njegovog zamjenika u slučaju njihove odsutnosti zamjenjuje član radnog tijela kojega odredi radno tijelo.

Članak 49.

Radno tijelo radi u sjednici.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na temelju vlastite inicijative, a dužan je sazvati sjednicu kada to zatraži predsjedatelj Zastupničkoga doma, odnosno dopredsjedatelji Zastupničkoga doma, zamjenik predsjednika tog radnog tijela ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu osam dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku.

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada je dužan to učiniti, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela.

Radno tijelo može raditi ako sjednici nazoči većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova nazočnih članova, osim u slučajevima odlučivanja o pitanjima iz izravnog djelokruga radnog tijela, kada odluke donosi većinom ukupnog broja članova radnog tijela.

Članak 50.

Radno tijelo surađuje s drugim radnim tijelima Zastupničkoga doma, zajedničkim radnim tijelima obaju domova Parlamenta Federacije i radnim tijelima Doma naroda o pitanjima od zajedničkog interesa i može s drugim radnim tijelima održavati zajedničke sjednice.

Radno tijelo u izvršavanju zadaća iz svoga djelokruga može ostvarivati suradnju s odgovarajućim tijelima: predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih tijela uprave, skupština kantona, općinskih vijeća u Federaciji, kao i s odgovarajućim tijelima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske.

Radna tijela mogu, u dogovoru s tijelima iz prethodnoga stavka, organizirati zajedničko proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja.

Radi potpunijeg sagledavanja određenih pitanja, na sjednicu radnog tijela mogu se pozivati predstavnici odgovarajućih tijela i organizacija, kao i pojedini stručni, znanstveni i javni djelatnici.

Članak 51.

Sjednici radnog tijela nazoči predlagatelj, odnosno predstavnik predlagatelja nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa i općeg akta koje ono razmatra. Predstavnik Vlade Federacije može sudjelovati u radu radnog tijela i kada Vlada Federacije nije predlagatelj.

Ako predlagatelj ne uputi svoga predstavnika na sjednicu radnoga tijela, a radno tijelo ocijeni da je nazočnost predlagatelja prijeko potrebna, može odložiti razmatranje tog pitanja i o tome izvijestiti predlagatelja, koji je dužan osigurati da njegov predstavnik nazoči sjednici radnoga tijela.

Članak 52.

Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svoga djelokruga, sastavljanja izvješća i pripremanja zakona ili drugog općeg akta, radno tijelo može osnovati radnu skupinu.

Članak 53.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Zastupničkomu domu, radno tijelo određuje izvjestitelja, koji na sjednici Zastupničkoga doma može obrazložiti stav ili prijedlog radnoga tijela.

Članak 54.

Zastupnički dom s Domom naroda može osnovati stalna ili povremena zajednička radna tijela iz reda zastupnika, odnosno izaslanika i stručnjaka za praćenje, raspravljanje i proučavanje određenih pitanja, kao i za pripremanje i podnošenje prijedloga za donošenje zakona, nacrta ili prijedloga zakona ili drugih akata iz mjerodavnosti obaju domova Parlamenta Federacije.

Djelokrug, zadaće i ovlasti zajedničkog radnog tijela utvrđuju se poslovnicima, odnosno odlukama obaju domova Parlamenta Federacije.

U zajednička radna tijela bira se jednak broj članova iz obaju domova Parlamenta Federacije.

Predsjednik i zamjenik predsjednika zajedničkog radnog tijela ne mogu biti članovi u istom domu Parlamenta Federacije.

Zajedničko radno tijelo se smatra osnovanim kada oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu poslovnikom ili odlukom osnuju zajedničko radno tijelo. Izbor članova radnog tijela se smatra obavljenim kad oba doma Parlamenta Federacije donesu odluku o izboru članova radnoga tijela u istovjetnom sastavu.

Članak 55.

U načinu rada zajedničkih radnih tijela shodno se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na radna tijela Zastupničkoga doma, ako odlukom o osnivanju zajedničkoga radnog tijela nije drukčije određeno.

Članak 56.

 Zastupnički dom ima sljedeća radna tijela:

1.         Ustavno povjerenstvo;

2.         Zakonodavno-pravno povjerenstvo;

3.         Administracijsko povjerenstvo;

3a.       Povjerenstvo za europske integracije

4.         Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava i sloboda;

5.         Povjerenstvo za sigurnost;

6.         Povjerenstvo za izbor i imenovanje;

7.         Povjerenstvo za informiranje;

8.         Povjerenstvo za jezična pitanja;

9.         Mandatno-imunitetsko povjerenstvo;

10.       Povjerenstvo za jednakopravnost spolova;

11.       Povjerenstvo za lokalnu samoupravu;

12.       Povjerenstvo za pitanja mladih;

12.a.    Etičko povjerenstvo

13.       Odbor za ekonomsku i financijsku politiku;

14.       Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju;

15.       Odbor za promet i komunikacije;

16.       Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju;

17.       Odbor za pravdu i opću upravu;

18.       Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba;

19.       Odbor za obrazovanje, znanost, kulturu i sport;

20.       Odbor za braniteljska i invalidska pitanja;

21.       Odbor za rad i socijalnu skrb;

22.       Odbor za zdravstvo;

23.       Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo; i

24.       Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, ekologiju i turizam.

1. Ustavno povjerenstvo

Članak 57.

Ustavno povjerenstvo:

  • prati ostvarivanje Ustava Federacije;
  • razmatra pitanja od značaja za daljnji razvitak i izgradnju ustavnoga sustava i inicira usklađivanje ustavnih odredaba s promjenama u društvenim odnosima;
  • proučava i obrađuje inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Federacije i Ustava Bosne i Hercegovine i o njima daje mišljenje;
  • brine se o provođenju javne rasprave i izvješćuje Zastupnički dom o rezultatima javne rasprave;
  • daje mišljenje o prijedlozima za izmjene odnosno dopune prijedloga amandmana na Ustav Federacije;
  • prati izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine i usuglašenost Ustava Federacije sa Ustavom Bosne i Hercegovine, i
  • razmatra i druga pitanja što se odnose na ostvarivanje i promjene Ustava Federacije i o tome izvješćuje Zastupnički dom.

2. Zakonodavno-pravno povjerenstvo

Članak 58.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo:

  • razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata koje donosi Zastupnički dom u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Federacije i pravnim sustavom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima Zastupničkomu domu;
  • razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Zastupnički dom;
  • razmatra, na zahtjev Zastupničkoga doma, opće akte organizacija i zajednica na koje Zastupnički dom daje potvrdu, odnosno suglasnost sa stanovišta usklađenosti s Ustavom Federacije i zakonom i o tome podnosi izvješće s mišljenjem i prijedlozima;
  • utvrđuje pročišćene tekstove zakona, drugih propisa i općih akata Zastupničkoga doma, ako je za to ovlaštena;
  • sudjeluje u pripremanju programa rada zakonodavne djelatnosti Zastupničkoga doma i
  • obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Prijedlozi Povjerenstva koji su formulirani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i općih akata unose se u njegovo izvješće i smatraju se amandmanima.

3. Administracijsko povjerenstvo

Članak 59.

Administracijsko povjerenstvo:

  • priprema, utvrđuje i donosi akte kojima se uređuju naknade plaća zastupnika u Zastupničkome domu, plaća dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Zastupnički dom, kao i naknade određenih materijalnih troškova zastupnika i dužnosnika, donosi akte iz članka 264. ovoga Poslovnika koji se odnose na ustrojstvo i rad Stručne službe Zastupničkoga doma i Zajedničke službe Parlamenta, plaća rukovodnih državnih službenika i ostalih uposlenika u Stručnoj službi Zastupničkoga doma i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije, te donosi odgovarajuće akte za njihovu primjenu, kao i pojedinačne akte o plaćama i naknadama materijalnih i drugih primanja;
  • utvrđuje visinu naknade i posebne naknade za rad članovima radnih tijela izabranih iz reda znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika;
  • utvrđuje prijedlog za osiguranje sredstava u Proračunu Federacije za rad Parlamenta Federacije i korištenje tih sredstava;
  • obavlja sve poslove u svezi s osiguranjem stanova za potrebe Zastupničkoga doma i Zajedničkih službi Parlamenta Federacije i raspolaže tim stanovima, odlučuje o njihovom dodjeljivanju na korištenje, o zamjeni i o jednokratnom prijenosu prava korištenja sukladno zakonu;
  • odlučuje o dodjeljivanju privremenog smještaja dužnosnicima i, po potrebi, drugim djelatnicima uposlenim u Stručnoj službi Zastupničkoga doma i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije ili drugim federalnim tijelima;
  • utvrđuje uvjete i način korištenja putničkih automobila za obavljanje službenih poslova; i
  • obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i drugim općim aktom Zastupničkoga doma.

3a. Povjerenstvo za europske integracije [1]

  • razmatra pitanja koja su u svezi s evropskim integracijama, i njihov odnos sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini;
  • prati usklađivanja propisa Bosne i Hercegovine i Federacije sa standardima Europske unije (u daljem tekstu: EU);
  • uspostavlja i ostvaruje suradnju sa povjerenstvima i tijelima za suradnju sa europskim integracijama drugih parlamenata u Bosni i Hercegovini i inostranstvu sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine;
  • prati izvršavanja prava i obveza Federacije proizašlih iz međunarodnih ugovora koji se odnose na europski put Bosne i Hercegovine;
  • analizira aktivnosti integracijske strategije za Bosnu i Hercegovinu – i pregovore sa EU;
  • učestvuje u izradi studija koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu i njen europski put;
  • surađuje s institucijama u Bosni i Hercegovini – Direkcijom za europske integracije o aktivnostima Bosne i Hercegovine i EU;
  • organizuje  prezentacije javnog mišljenja o europskom putu Bosne i Hercegovine;
  • pohranjuje i sistematski prezentira članovima Povjerenstva informacija u svezi s EU;
  • informacije o korištenju dodijeljenih sredstava EU Bosni i Hercegovini;
  • informacija o toku pregovora Bosne i Hercegovine sa EU i
  • druga pitanja.

4. Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava i sloboda

Članak 60.

Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava i sloboda:

  • razmatra pitanja u svezi s kršenjem sloboda i prava građana utvrđenih Ustavom Federacije i zakonima Federacije od državnih tijela, javnih ustanova i organizacija koje vrše javne ovlasti, kao i šira pitanja od značaja za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja pokreću ombudsmeni, građani, političke organizacije i udruge građana, druge organizacije i zajednice i o tome izvješćuje Zastupnički dom; ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava i predlaže mjere za njihovu učinkovitiju zaštitu. Po pravilu, Povjerenstvo ne razmatra pitanja po kojima su u tijeku sudski i drugi postupci, osim ako se radi o neprihvatljivom odugovlačenju postupka ili očiglednoj zlouporabi vlasti i samovolji na koje ukaže ombudsmen;
  • razmatra podneske, žalbe i prijedloge koje građani upućuju ili izravno podnose Zastupničkomu domu i o tome izvješćuje podnositelja;
  • izravno radi na podnescima, žalbama i prijedlozima što se odnose na prava i dužnosti za koje je u Ustavu Federacije utvrđeno da ih vrši Federacija i njezina tijela i o svom stavu izvješćuje podnositelja podneska, žalbe, odnosno prijedloga i predlaže mjerodavnim tijelima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u podnescima, žalbama i prijedlozima;
  • razmatra, proučava i analizira pojave i probleme na koje se u podnescima, žalbama i prijedlozima ukazuje, radi sagledavanja razloga zbog kojih se oni podnose, i o tome izvješćuje Zastupnički dom;
  • razmatra podneske, žalbe i prijedloge u kojima se pokreće pitanje odgovornosti dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom i dostavlja ih sa svojim mišljenjem mjerodavnom tijelu Zastupničkoga doma; i
  • razmatra podneske, žalbe i prijedloge u kojima se ukazuje na pojave koje nastaju u primjeni zakona i drugih akata ili na nepravilno izvršavanje tih akata i o tome izvješćuje Zastupnički dom i mjerodavna radna tijela Zastupničkoga doma i predlaže poduzimanje određenih mjera.

Podneske, žalbe i prijedloge kojima se pokreću inicijative za donošenje, izmjenu ili dopunu zakona i drugih akata Povjerenstvo dostavlja predsjedatelju Zastupničkoga doma i dopredsjedateljima Zastupničkoga doma.

5. Povjerenstvo za sigurnost

Članak 61.

Povjerenstvo za sigurnost: razmatra pitanja sustava i politike u oblasti sigurnosti u okviru prava i dužnosti Zastupničkoga doma i, s tim u svezi, daje mišljenja i prijedloge Zastupničkomu domu; predlaže mjere za organiziranje, vođenje i razvitak sigurnosti Federacije; razmatra pitanja suzbijanja terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlaštene trgovine drogom i organiziranog kriminala; razmatranja pitanja o nabavi, držanju i nošenju oružja; razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih općih akata kojima se regulira oblast sigurnosti Federacije i daje mišljenja i prijedloge Zastupničkomu domu.

Povjerenstvo može provoditi istragu i u tu svrhu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumente.

6. Povjerenstvo za izbor i imenovanje

Članak 62.

Povjerenstvo za izbor i imenovanje prati provođenje ustavnih načela i zakonskih odredaba koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, pretresa sva pitanja u svezi sa izborom, imenovanjem, postavljenjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u svezi s tim iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

Povjerenstvo surađuje s odgovarajućim tijelima drugih institucija i organizacija u Federaciji, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanje, postavljenje i razrješenje iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma, Povjerenstvo daje mišljenje tim tijelima i organizacijama.

O pitanjima izbora, imenovanja, postavljenja i razrješenja iz mjerodavnosti drugih tijela i organizacija Federacije, kad je predviđeno da se traži mišljenje, odnosno konzultiranje Zastupničkoga doma, Povjerenstvo daje mišljenje tim tijelima i organizacijama.

Povjerenstvo, zajedno s mjerodavnim radnim tijelom Doma naroda, postavlja rukovodne državne službenike u Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije.

7. Povjerenstvo za informiranje

Članak 63.

Povjerenstvo za informiranje: razmatra pitanja informiranja javnosti o radu Zastupničkoga doma i radnih tijela Zastupničkoga doma; predlaže, odnosno poduzima mjere za unapređivanje informiranja javnosti o pitanjima koja se razmatraju i o kojima se odlučuje u Zastupničkome domu; brine se o ostvarivanju posebnog društvenog interesa Zastupničkoga doma u javnim poduzećima informativne djelatnosti čiji je utemeljitelj Federacija, sukladno zakonu, te razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i općih akata i druga pitanja iz oblasti informiranja i daje mišljenja i prijedloge Zastupničkomu domu.

8. Povjerenstvo za jezična pitanja

Članak 64.

Povjerenstvo za jezična pitanja:

  • prati ostvarivanje jednakopravnosti i ravnomjerne uporabe službenih jezika u Federaciji BiH – bosanskoga jezika, hrvatskoga jezika i srpskoga jezika, te po potrebi predlaže postupke za njihovo ostvarenje;
  • utvrđuje istoznačnost tekstova prijedloga pravno-normativnih i drugih akata koje usvaja Zastupnički dom;
  • rješava tekuća pitanja u svezi s djelokrugom Povjerenstva.

Povjerenstvo može po potrebi osnovati potpovjerenstva za bosanski jezik, za hrvatski jezik i za srpski jezik.

Potpovjerenstva:

  1. ocjenjuju usuglašenost tekstova sa standardno-jezičnim normama jezika na kojima su napisani;
  2. pružaju pomoć lektorskim sekcijama za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik – iznošenjem mišljenja, prijedloga i sugestija u svezi s primjenom jezičnih standarda.

9. Mandatno-imunitetsko povjerenstvo

Članak 65.

Mandatno-imunitetsko povjerenstvo razmatra pitanja u svezi s primjenom imuniteta zastupnika u Zastupničkome domu; izvješćuje Zastupnički dom o slučajevima koji povlače prestanak mandata zastupnika; obavlja poslove Verifikacijskoga povjerenstva u svezi s verifikacijom mandata zastupnika koji su naknadno izabrani.

10. Povjerenstvo za jednakopravnost spolova

Članak 66.

Povjerenstvo za jednakopravnost spolova razmatra nacrte i prijedloge zakonskih propisa i općih akata iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma i daje mišljenja, prijedloge i inicijative vezane uz usklađenost s međunarodnim konvencijama o jednakosti spolova i zabrani svakog oblika diskriminacije na temelju razlike u spolu; razmatra stanje prava žena i predlaže mjere za eliminaciju mogućih posljedica diskriminacije; pribavlja informacije od značaja za integriranje spolne analize u politiku i programe Zastupničkoga doma, programske ciljeve jednakosti spolova i doprinosi unapređenju javne svijesti o potrebi sudjelovanja žena u politici; surađuje s odgovarajućim radnim tijelima Zastupničkoga doma, tijelima i organizacijama Federacije, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, te sindikatima i nevladinim organizacijama; razmatra prijedloge dokumenata i izvješća institucija o provedbi Platforme za akciju i Pekinške deklaracije, te pripreme za sudjelovanje državnih izaslanstava na međunarodnim skupovima u svezi s provođenjem tih dokumenata.

11. Povjerenstvo za lokalnu samoupravu

Članak 67.

Povjerenstvo za lokalnu samoupravu: razmatra pitanja i prijedloge projekata iz domena sustava lokalnih vlasti - sustava lokalne samouprave; prati i osigurava da se načela iz Europske povelje o lokalnoj samoupravi inkorporiraju u domaće zakonodavstvo; prati i osigurava reformu domaćeg zakono- davstva iz domena lokalnih vlasti i njihovo usuglašavanje s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i europskim međunarodnim pravnim standardima; prati proces uspostavljanja lokalne samouprave kao temeljnog stuba demokratskog društva - uspostavljanje lokalnih demokracija kao autonomnih i demokratskih oblika organiziranja građana; razmatra zakonske i ustavne projekte o provođenju načela decentralizacije vlasti, a posebice načela supsidijarnosti, kako bi se lokalne demokracije lokalne vlasti osposobile odgovorno upravljati javnim poslovima (planiranje, uređenje prostora, korištenje zemljišta, zaštita okoliša i komunalne infrastrukture) koji su najbliži građanima; prati reguliranje i funkcioniranje regionalnih, kantonalnih i lokalnih vlasti; prati zakonske i ustavne projekte o statusu i kompentencijama gradova i upravnih centara, te potrebno reguliranje njihovih odnosa s vlastima više instance, kao i dijelovima unutar gradova; prati usuglašenost sustava lokalne samouprave iz mjerodavnosti entitetskih vlasti na polju decentralizacije vlasti i decentralizacije fiskalne politike sve s ciljem jačanja i osposobljavanja lokalnih vlasti da mogu odgovorno upravljati i regulirati povjerenim javnim poslovima sukladno interesima lokalnog stanovništva.

12. Povjerenstvo za pitanja mladih

Članak 68.

Povjerenstvo za pitanja mladih: razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koji se odnose na statusna pitanja djece, mladih i uloge obitelji za život mladih; inicira nova zakonska rješenja što se odnose na pitanja položaja djece, mladih i ulogu obitelji za život mladih; daje smjernice, ovim Poslovnikome i preporuke za razvitak omladinske politike u Federaciji; posreduje, po potrebi, u kontaktu između različitih državnih institucija, omladinskih organizacija, neformalnih skupina i pojedinaca sukladno mjerodavnostima Povjerenstva; prati provedbu određenih europskih dokumenata i konvencija o pravima djece i mladih; predlaže mjere za unapređenje informativne politike i transparentnosti prema mladima; sudjeluje u međunarodnoj suradnji i povezivanju s institucijama koje imaju iste ili slične mjerodavnosti; održava komunikaciju sa svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji se bave omladinskom problematikom sukladno mjerodavnostima Zastupničkoga doma i mjerodavnostima Povjerenstva.

12.a. Etičko povjerenstvo

Etičko povjerenstvo zaduženo je za primjenu Kodeksa ponašanja, te prati rad, nadzire ponašanje izabranih zvaničnika i rješava prijave glede kršenja odredbi Kodeksa.

Svi građani imaju pravo i dužnost podnositi prijave Etičkomu povjerenstvu za sve oblike kršenja pravila Kodeksa ponašanja.

Povjerenstvo razmatra prijave i provodi postupak ispitivanja osnovanosti prijava i nakon toga odlučuje da li postoji povreda neke od odredbi Kodeksa ponašanja.

Ako ocijeni da je izabrani zvaničnik učinio povredu neke od odredbi Kodeksa, Povjerenstvo će dati svoje mišljenje, predložiti mjeru i o tome izvijestiti Zastupnički dom. Zastupnički dom usvaja i izriče mjeru.

Povjerenstvo ima sedam članova.

13. Odbor za ekonomsku i financijsku politiku

Članak 69.

Odbor za ekonomsku i financijsku politiku razmatra: politiku i programe obnove i razvitka Federacije, utvrđivanje mjera ekonomske politike, programe razvitka u pojedinim djelatnostima, granama, oblastima (strukturalne) i područjima (regionalne); financiranje djelatnosti federalne vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima; fiskalnu i kreditnu politiku Federacije u okviru kreditne politike Bosne i Hercegovine; politiku u bankarstvu; funkcioniranje financijskih institucija na razini Federacije; propise iz oblasti financija; donošenje, izvršenje i kontrolu izvršenja Proračuna Federacije; donošenje odluka o zaduživanju, javnim zajmovima i drugim obvezama Federacije; politiku korištenja zemljišta na federalnoj razini; korištenje prirodnih bogatstava; javnu potrošnju, cijene, robne pričuve i upošljavanje; turizam; brži razvitak ekonomski nerazvijenih kantona i područja; statistiku i druga pitanja iz oblasti obnove, razvitka, ekonomije, financija i proračuna iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

14. Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju

Članak 70.

Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju razmatra pitanja: utvrđivanja energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture; o elektroprivredi, rudarstvu i korišćenju drugih prirodnih bogatstava; o metalurgiji i metalopreradi; o projektiranju i izgradnji investicijskih i drugih objekata iz oblasti energetike, rudarstva i industrije; o načelima za način vršenja ovih djelatnosti; o programima razvitka u oblasti energetike, rudarstva i industrije; upravljanja u gospodarskim subjektima s pretežnom državnom vlasničkom strukturom; sustava organizacije u industriji; utjecaja mjera ekonomske politike na industrijski razvitak; projektiranja i izgradnje investicijskih i drugih objekata; o prometu i vezama; o komunikacijskoj i transportnoj infrastrukturi sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine i druga pitanja iz oblasti gospodarstva, energetike, rudarstva i industrije, kao gospodarske djelatnosti i grana industrije iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

15. Odbor za promet i komunikacije

Članak 71.

Odbor za promet i komunikacije razmatra: politiku i programe obnove i razvitka Federacije u oblasti prometa i komunikacija, utvrđivanje politike i mjera za njenu realizaciju u oblasti prometa i komunikacija, zakone i druge propise iz mjerodavnosti Parlamenta Federacije u oblasti prometa i komunikacija i druga pitanja iz ove oblasti a koja su u mjerodavnosti Parlamenta Federacije.

16. Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju

Članak 72.

Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju: razmatra inicijative, odnosno zahtjeve građana, njihovih udruga i drugih organizacija i zajednica za reprivatizaciju prinudno prenesene imovine u državnu, odnosno društvenu i vojnu nacionalizacijom stambenih i poslovnih zgrada i prostorija, određenim oblicima konfiskacije i drugim vidovima prinudnog prenošenja nekretnina u državno, odnosno društveno vlasništvo; razmatra akte koje Zastupnički dom donosi iz oblasti privatizacije, prati i analizira provođenje procesa privatizacije, predlaže Zastup- ničkomu domu mjere i akte iz oblasti denacionalizacije i privatizacije, te razmatra i druga pitanja iz ove oblasti iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

17. Odbor za pravdu i opću upravu

Članak 73.

Odbor za pravdu i opću upravu razmatra pitanja: ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti; jedinstva pravnoga sustava; o izbornome sustavu; o Vladi Federacije; o federalnim praznicima; o odličjima, nagradama i drugim priznanjima Federacije; o političko-teritorijalnome ustrojstvu Federacije; o provođenju zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine s teritorija Federacije i o boravku i kretanju stranaca; o grbu, zastavi i pečatima Federacije; o udruživanju građana u udruge i u društvene i političke organizacije; o javnome redu i miru; o zborovima i drugim javnim skupovima; o načelima referenduma; o pravnome položaju vjerskih zajednica; o sustavu federalne uprave; o pravima, dužnostima i odgovornostima djelatnika u tijelima koje uspostavljaju institucije Federacije, kantona i općina; o sigurnosti prometa; o prometu i transportu opasnih materija; o federalnim sudovima, tužiteljstvu i pravobraniteljstvu; o odvjetništvu i drugim vidovima pravne pomoći; o određivanju kaznenih djela i gospodarskih prijestupa i odgovornosti za njih; o amnestiji i pomilovanju; o izvršenju sankcija i odgojnopopravnih mjera; o sustavu prekršaja i prekršajnom postupku i o odgovornosti i sankcijama za prekršaje kojima se povrjeđuju federalni propisi; o posebnim sudskim postupcima u oblastima u kojima društvene odnose uređuje Federacija i o drugim pitanjima iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

18. Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba

Članak 74.

Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih osoba razmatra pitanja: provođenja Aneksa VII. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; o stvaranju pretpostavki za povratak izbjeglih i raseljenih osoba u svoje domove; gradnji i popravci stambenih objekata i infrastrukture s ciljem njihovog povratka; naknade štete za imovinu uništenu u ratnim djelovanjima i o drugim pitanjima iz oblasti povratka izbjeglih i raseljenih osoba iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

19. Odbor za obrazovanje, znanost, kulturu i sport

Članak 75.

Odbor za obrazovanje, znanost, kulturu i sport razmatra pitanja: o sustavu odgoja i obrazovanja, kulture, sporta i tehničke kulture; o bibliotečkoj djelatnosti; o filmskoj djelatnosti; o zaštiti i korištenju kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa; o načelima ustroja znanstveno-istraživačke djelatnosti; o planiranju i programima razvitka u oblasti obrazovanja i odgoja, znanosti, kulture, sporta i tehničke kulture i o drugim pitanjima iz oblasti obrazovanja, znanosti, kulture i sporta iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

20. Odbor za braniteljska i invalidska pitanja

Članak 76.

Odbor za braniteljska i invalidska pitanja razmatra pitanja: položaja, statusa i posebne zaštite branitelja, ratnih vojnih invalida, civilnih žrtava rata, članova obitelji šehida, odnosno poginulih branitelja i razvojačenih pripadnika oružanih snaga Federacije i druga pitanja iz ove oblasti iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

21. Odbor za rad i socijalnu skrb

Članak 77.

Odbor za rad i socijalnu skrb razmatra pitanja: o temeljnim pravima, obvezama i odgovornostima iz radnoga odnosa; o zaštiti na radu; o mirovinskom i invalidskom osiguranju; o načelima dječje zaštite; o upošljavanju; o zaštiti starih i iznemoglih osoba i drugim vidovima socijalne skrbi i o drugim pitanjima iz oblasti rada i socijalne skrbi iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

22. Odbor za zdravstvo

Članak 78.

Odbor za zdravstvo razmatra pitanja: razvitka i unapređenja sustava zdravstvene skrbi i zdravstvenog osiguranja građana; sustava financiranja zdravstvene skrbi; sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti i druga pitanja iz oblasti zdravstvene skrbi i zdravstva iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

23. Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

Članak 79.

Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo razmatra pitanja: o razvitku poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva; o ekonomskom položaju i udruživanju zemljoradnika; o politici korištenja zemljišta na federalnoj razini, posebice poljo- privrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta; upravljanju šumama i šumskim zemljištem; o lovu i ribolovu; o zdravstvenoj zaštiti stoke i divljači i zaštiti bilja; o režimu voda; zaštiti od elementarnih nepogoda; o meteorološkoj, hidrološkoj i seizmološkoj službi; o programima razvitka u oblastima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i o drugim pitanjima iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

24. Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, ekologiju i turizam

Članak 80.

Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, ekologiju i turizam razmatra pitanja: o prostornom i urbanističkom planiranju; o načelima komunalnih djelatnosti; o stambenim odnosima i otkupu stanova; o načelima u oblasti stambene izgradnje i njezina financiranja i upravljanja i gazdovanja stambenim i poslovnim zgradama; o načelima stambenog zadrugarstva; politiku zaštite čovjekove okoline; korištenje prirodnih bogatstava; korištenje zemljišta na federalnoj razini; o režimu voda; o zaštiti od požara i drugih elementarnih nepogoda; o meteorološkoj, hidrološkoj i seizmološkoj službi i o drugim pitanjima iz oblasti prostornog uređenja, stambeno-komunalne politike, ekologije i zaštite čovjekove okoline i oblasti turizma iz mjerodavnosti Zastupničkoga doma.

3-a. Zajednička radna tijela domova Parlamenta

Članak 81.

Pored svojih stalnih radnih tijela, Zastupnički dom s Domom naroda uspostavlja Zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta, Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju[2] i druga zajednička radna tijela sukladno odluci koju donose oba doma Parlamenta.

Članak 82.

Zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje različito usvojenih tekstova zakona stalno je radno tijelo s potpuno istim poslovničkim statusom, pravima i dužnostima, kao i ostala radna tijela Zastupničkoga doma i broji deset članova.

Zajedničko povjerenstvo sačinjava pet zastupnika koje bira Zastupnički dom, te pet izaslanika koje bira Dom naroda.

Zadaća Zajedničkog povjerenstva je da domovima uputi prijedlog rješenja spornih pitanja nastalih zbog različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta, i to usuglašavanjem spornih odredbi zakona.

Članak 83.

Zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje različito usvojenih tekstova zakona vode predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničkog povjerenstva koji se na položaju predsjednika rotiraju svakih šest mjeseci.

Jednog od njih bira Zastupnički dom, a drugog bira Dom naroda. Predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničkog povjerenstva imaju ista prava i dužnosti kao i ostali predsjednici stalnih radnih tijela u domovima Parlamenta.

4. Kolegij Zastupničkoga doma

Članak 84.

U Zastupničkome domu osniva se Kolegij Zastupničkoga doma (u daljnjem tekstu: Kolegij), koji se sastoji od: predsje- datelja Zastupničkoga doma, dopredsjedatelja Zastupničkoga doma, tajnika Zastupničkoga doma i predsjednika klubova zastupnika u Zastupničkome domu.

Radi usklađivanja rada Zastupničkoga doma Kolegij:

  • koordinira aktivnosti u pripremama sjednica Zastupničkoga doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama;
  • pokreće inicijativu da se određena pitanja rasprave u radnim tijelima Zastupničkoga doma;
  • brine se o ostvarivanju prava i dužnosti zastupnika u svezi s vršenjem njihove dužnosti;
  • brine se o ostvarivanju suradnje s Domom naroda;
  • brine se o ostvarivanju prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema predsjedniku Federacije i dopredsjednicima Federacije i premijeru i Vladi Federacije sukladno Ustavu Federacije;
  • brine se o ostvarivanju suradnje s političkim organizacijama i udrugama građana;
  • brine se o ostvarivanju međuparlamentarne suradnje i
  • razmatra inicijative i prijedloge upućene Zastupnič- komu domu.

Članak 85.

Premijer, odnosno njegova dva zamjenika ili član Vlade kojega odredi premijer mogu nazočiti sjednicama Kolegija u svezi s pripremom i utvrđivanjem prijedloga dnevnih redova sjednica Zastupničkoga doma.

Sjednicama Kolegija prema potrebi nazoče predsjednici radnih tijela Zastupničkoga doma, stručni djelatnici u Stručnoj službi Zastupničkoga doma i druge osobe koje pozove predsjedatelj Zastupničkoga doma.

Članak 86.

Sjednicu Kolegija saziva i njome predsjeda predsjedatelj Zastupničkoga doma.

Sjednice Kolegija održavaju se, obvezno najmanje tri dana prije održavanja redovne sjednice ili jedan dan prije vanredne sjednice Zastupničkoga doma.

Tajnik Zastupničkoga doma priprema sjednice Kolegija i osigurava vođenje zapisnika, u kojem se kratko unose pitanja o kojima se raspravlja i dogovorene aktivnosti, zaključci i stavovi.

VI. PROGRAMIRANJE RADA ZASTUPNIČKOGA DOMA

Članak 87.

Zastupnički dom donosi program rada.

Program rada čine pitanja iz djelokruga Zastupničkoga doma koja će se razmatrati na sjednici Zastupničkoga doma.

Operativnim planom rada Zastupničkoga doma na temelju programa rada Zastupničkoga doma utvrđuju se termini redovitih sjednica Zastupničkoga doma.

Radna tijela Zastupničkoga doma pri utvrđivanju svojih obveza i zadaća pridržavaju se programa rada Zastupničkoga doma.

Radna tijela na temelju programa rada Zastupničkoga doma utvrđuju svoje programe rada i operativne planove održavanja sjednica radnih tijela.

Članak 88.

Program rada sadrži zadaće Zastupničkoga doma koje proizilaze iz Ustava Federacije i zakona, planskih dokumenata Federacije, Programa rada Vlade Federacije, kao i druge poslove i zadaće u rješavanju pitanja od interesa za narode i građane u Federaciji.

Članak 89.

Programom rada utvrđuju se poslovi i zadaće Zastupničkoga doma, njihov temeljni sadržaj i način izvršavanja.

Programom rada utvrđuju se nositelji poslova i zadaća utvrđenih programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Zastupničkoga doma.

Članak 90.

U pripremama za izradu programa rada Zastupnički dom pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada od zastupnika, radnih tijela Zastupničkoga doma i klubova zastupnika, predsjednika Federacije, Vlade Federacije, kao i drugih federalnih tijela i organizacija.

Članak 91.

Na temelju primljenih prijedloga i sugestija, Kolegij, proširen predsjednicima radnih tijela Zastupničkoga doma, priprema i utvrđuje nacrt programa rada Zastupničkoga doma, koji se upućuje Zastupničkomu domu.

Nacrt programa rada upućuje se predsjedniku Federacije i dopredsjednicima Federacije, Vladi Federacije i drugim federalnim tijelima, radi davanja mišljenja i prijedloga.

Nacrt programa rada razmatra se na sjednici Zastupničkoga doma.

Članak 92.

Na temelju rasprave na sjednici Zastupničkoga doma i primljenih mišljenja i prijedloga o nacrtu programa rada Kolegij priprema i utvrđuje tekst prijedloga programa rada, koji se upućuje zastupnicima Zastupničkoga doma.

Prijedlog programa rada usvaja Zastupnički dom na sjednici.

Članak 93.

U postupku priprema za donošenje programa rada Zastupnički dom ostvaruje suradnju s predsjednikom Federacije i dopredsjednicima Federacije, Vladom Federacije i Domom naroda.

Članak 94.

Zastupnički dom povremeno razmatra ostvarivanje programa rada i poduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršavanje.

Članak 95.

Program rada Zastupničkoga doma objavljuje se kao posebna publikacija i objavljuje se na web-stranici Zastupničkoga doma.

VII . SJEDNICA ZASTUPNIČKOGA DOMA

1. Sazivanje sjednice, predlaganje i utvrđivanje dnevnoga reda

Članak 96.

Sjednice Zastupničkoga doma saziva i predlaže dnevni red predsjedatelj Zastupničkoga doma.

Sjednice Zastupničkoga doma održavaju se u pravilu jednom mjesečno i to u posljednjem tjednu mjeseca, a sukladno operativnom planu rada Zastupničkoga doma.

Poziv za sjednicu Zastupničkoga doma upućuje se zastupnicima 14 dana prije dana određenog za održavanje sjednice, osim ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Iznimno, u žurnim slučajevima, predsjedatelj Zastupničkoga doma može sazvati sjednicu i u roku kraćem od 14 dana, a dnevni red za ovu sjednicu predložiti i na samoj sjednici u kojem mogu biti samo one točke dnevnoga reda zbog kojih se žurno saziva sjednica.

Članak 97.

Dopredsjedatelji Zastupničkoga doma sazvat će sjednicu ako je predsjedatelj Zastupničkoga doma spriječen sazvati sjednicu Zastupničkoga doma.

Ukoliko predsjedatelj Zastupničkoga doma u roku iz članka 96. ovoga Poslovnika ne sazove sjednicu, dopredsjedatelji Zastupničkoga doma sazvat će sjednicu Zastupničkoga doma, u roku kraćem od 14 dana.

Članak 98.

Na pismeni prijedlog 20 zastupnika u Zastupničkome domu, o pitanjima koja oni smatraju iznimno značajnim, predsjedatelj je dužan sazvati sjednicu u roku kraćem od 14 dana po primitku prijedloga.

Ukoliko u predviđenom roku predsjedatelj ne sazove sjednicu, dopredsjedatelji su dužni u roku od sljedećih sedam dana sazvati sjednicu.

U slučaju ako dopredsjedatelji ne postupe u predviđenome roku, 20 zastupnika ima pravo, uz stručnu pomoć tajnika Zastupničkoga doma, sazvati sjednicu.

Članak 99.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma unosi u prijedlog dnevnoga reda pitanja koja su Zastupničkomu domu iz utvrđenih mu mjerodavnosti podnijeli ovlašteni predlagatelji.

S pozivom za sjednicu zastupnicima se dostavljaju prijedlog dnevnoga reda, materijali pripremljeni za sjednicu i zapisnik s prethodne sjednice.

Članak 100.

Dnevni red sjednice Zastupničkoga doma utvrđuje se na početku sjednice.

Svaki zastupnik, kao i drugi ovlašteni predlagatelji, ima pravo predložiti da se određeno pitanje unese u dnevni red sjednice.

Prijedlog za unošenje pojedinog pitanja u dnevni red podnosi se prije sjednice, a može se podnijeti iznimno od kluba zastupnika i na samoj sjednici, s tim što se mora obrazložiti žurnost ovoga prijedloga.

Članak 101.

Ukoliko zastupnici smatraju da određeno pitanje iz čl. 99. i 100. ovoga Poslovnika treba, odnosno ne treba razmatrati na sjednici Zastupničkoga doma, dužni su navesti odredbe Ustava Federacije i ovoga Poslovnika iz kojih proizilazi da to pitanje treba, odnosno ne treba razmatrati.

Prilikom očitovanja zastupnik ne može govoriti o suštini pitanja koje se predlaže da se uvrsti u dnevni red.

O podnesenim prijedlozima za uvrštavanje određenog pitanja u dnevni red sjednice zastupnici se očituju većinom glasova zastupnika u Zastupničkome domu.

Članak 102.

Nakon što zastupnici izlože svoja stanovišta o pitanjima iz prethodnog članka, glasuje se o prihvaćanju ili odbijanju prijedloga.

Glasovanje se obavlja redoslijedom po kojem je izložen prijedlog.

Ukoliko je predloženo da se u dnevni red uvrsti i razmatra zakon po žurnom postupku, o tom prijedlogu Zastupnički dom odlučuje kao o prethodnom pitanju da li će se prijedlog tog zakona uvrstiti u dnevni red ili ne.

Odluka iz st. 1. i 3. ovoga članka donosi se većinom glasova zastupnika u Zastupničkome domu.

2. Utvrđivanje kvoruma, predsjedanje i sudjelovanje u radu

Članak 103.

Sjednicom predsjeda predsjedatelj Zastupničkoga doma.

Ako je predsjedatelj Zastupničkoga doma spriječen, sjednicom predsjeda sukladno dogovoru s predsjedateljima Zastupničkoga doma jedan od dva dopredsjedatelja Zastupničkoga doma. Ako razlozi nedolaska predsjedatelja Zastupničkoga doma na sjednicu nisu poznati, dopredsjedatelji Zastupničkoga doma daju stanku od 30 minuta, nakon čega sjednicu otvara i predsjeda njome dopredsjedatelj Zastupničkoga doma.

Članak 104.

Prije nego što predloži dnevni red predsjedatelj Zastupničkoga doma utvrđuje postoji li kvorum za rad i o tome izvješćuje zastupnike.

Kvorum za sjednicu čini većina zastupnika u Zastupničkome domu, osim ako za odlučivanje o određenim pitanjima Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drukčije utvrđeno.

Evidenciju nazočnosti svakog zastupnika sjednici Zastupničkoga doma vodi Stručna služba Zastupničkoga doma.

Članak 105.

Nakon što je na početku sjednice utvrđen kvorum za rad, raspravljanje o pojedinim točkama dnevnoga reda sjednice vrši se bez obzira na broj nazočnih zastupnika.

Zastupnički dom neće voditi raspravu o točki dnevnoga reda ako sjednici ne nazoči ovlašćeni predstavnik predlagatelja.

Članak 106.

U radu sjednice Zastupničkoga doma sudjeluju predsjednik Federacije, dopredsjednici Federacije i premijer i ovlašteni članovi Vlade Federacije.

U radu sjednice mogu sudjelovati i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

U radu sjednice mogu sudjelovati i gosti koje pozove predsjedatelj Zastupničkoga doma sukladno ovom Poslovniku.

Članak 107.

Zastupnik, odnosno sudionik sjednice Zastupničkoga doma može govoriti kada zatraži i dobije riječ od predsjedatelja.

Prijave za sudjelovanje u raspravi mogu se podnositi do proteka rasprave.

Predsjedatelj daje riječ redoslijedom u kojemu prioritet izlaganja imaju predlagatelj akta, ovlašteni predstavnik radnog tijela koje je razmatralo akt, predstavnik kluba zastupnika, a prema broju zastupnika koji čine klub i zatim zastupnici po redu kako su se prijavili.

Po otvaranju rasprave predsjedatelj može dati riječ gostu da se, ako to želi, obrati Zastupničkomu domu.

Članak 108.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o nepridržavanju utvrđenoga dnevnog reda predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Izlaganje po prigovoru ne može trajati dulje od 3 minute. Poslije iznesenog prigovora predsjedatelj daje objašnjenje.

Zastupnik može zatražiti riječ da bi ispravio netočno izložen navod i koji može biti povod nesporazuma ili koji izaziva potrebu objašnjenja. Predsjedatelj će mu dati riječ čim se okonča izlaganje onog koji je izazvao potrebu za objašnjenjem. Zastupnik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku netočnog navoda, odnosno objašnjenje, a to izlaganje ne može trajati dulje od 3 minute.

Članak 109.

Zastupnik, odnosno sudionik u raspravi može govoriti samo o pitanju o kojem se raspravlja po utvrđenome dnevnom redu. Ako se udalji od dnevnoga reda, predsjedatelj će ga upozoriti, odnosno oduzeti mu riječ, ako se i nakon upozorenja ne pridržava dnevnoga reda.

Član 110.

Na sjednici se može odlučiti da jedan sudionik u raspravi o istom predmetu može govoriti samo jedanput, a iznimno se može ograničiti i vrijeme trajanja izlaganja.

Članak 111.

Kada o određenoj točki dnevnoga reda govori kao izvjestitelj u ime radnoga tijela, izlaganje zastupnika se ograničava na 5 minuta.

Kada o određenoj točki dnevnoga reda govori u ime svoga kluba, izlaganje se zastupnika ograničava na 10 minuta.

Kada govori u svoje ime kao zastupnik, izlaganje se zastupnika po određenoj točki dnevnoga reda ograničava na 8 minuta.

Predsjedatelj može dopustiti produljenje izlaganja do 3 minute ukoliko procijeni da je to potrebno i opravdano zbog značaja točke dnevnoga reda i zaokruživanja logičke cjeline izlaganja zastupnika.

3. Održavanje reda

Članak 112.

Red na sjednici osigurava predsjedatelj.

Za povrjedu reda na sjednici predsjedatelj može zastupnika opomenuti ili mu oduzeti riječ.

Opomena će se izreći zastupniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovoga Poslovnika.

Zastupniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovoga Poslovnika, a već je na istoj sjednici dvaput bio opomenut da se pridržava reda i odredaba ovoga Poslovnika.

Članak 113.

Predsjedatelj može narediti da se iz dvorane za sjednice udalji svaki slušatelj, građanin koji prati rad na sjednici ako narušava red.

Ako je red narušen, predsjedatelj može narediti da se udalje svi slušatelji, građani koji prate rad sjednice.

Članak 114.

Osobe koje po službenoj dužnosti nazoče sjednici dužne su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedatelja.

Ako predsjedatelj ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučit će o prekidu sjednice i o nastavku rada kad se za to steknu uvjeti, s tim da prekid sjednice ne može trajati dulje od jednog sata.

4. Tijek sjednice

Članak 115.

Kad utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice Zastupničkoga doma, predsjedatelj otvara sjednicu i pita zastupnike imaju li primjedaba na zapisnik s prethodne sjednice.

O utemeljenosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Nakon toga predsjedatelj konstatira da je usvojen zapisnik, uz eventualno usvojene primjedbe.

Članak 116.

Zastupnici postavljaju zastupnička pitanja sukladno članku 11. ovoga Poslovnika.

Po pravilu zastupnička se pitanja postavljaju u pisanome obliku i dostavljaju predsjedatelju Zastupničkoga doma.

Institucije i pojedinci iz članka 11. ovoga Poslovnika dužni su dostaviti odgovor najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je postavljeno zastupničko pitanje.

Ukoliko zastupnik nije u utvrđenome roku iz prethodnoga stavka dobio odgovor na zastupničko pitanje, o tome obavještava predsjedatelja koji na prvoj narednoj sjednici Zastupničkoga doma u okviru termina za postavljanje zastupničkih pitanja obavještava Zastupnički dom koje institucije i pojedinci nisu odgovorili na zastupnička pitanja u predviđenome roku. O istom predsjedatelj Zastupničkoga doma obavještava institucije i pojedince koji nisu u predviđenom roku odgovorili na zastupnička pitanja koji su dužni u roku od deset dana u odnosu na obavještenje predsjedatelja dostaviti odgovor zastupniku koji je postavio zastupničko pitanje i predsjedatelju.

Članak 117.

Na početku svakog mjesečnog zasjedanja, bez obzira na to radi li se o novoj sjednici ili nastavku prethodne, u trajanju od jednog sata organizira se aktualna sesija za postavljanje zastupničkoga pitanja u usmenome obliku, kada članovi Vlade odgovaraju na pitanja zastupnika odmah.

Zastupničko pitanje u pravilu ne može trajati dulje od 3 minuta, a odgovor dulje od 5 minuta.

Ukoliko netko od članova Vlade nije u mogućnosti odmah iznijeti odgovor, dužan je to učiniti pisanim putem sukladno stavovima 3. i 4. članka 116.

Članak 118.

Nakon proteka vremena iz članka 117. stavak 1. ovoga Poslovnika Zastupnički dom prelazi na utvrđivanje dnevnoga reda sjednice.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma, svaki zastupnik, radno tijelo Zastupničkoga doma, premijer i predsjednik Federacije i dopredsjednici Federacije mogu na sjednici predložiti da se određeno pitanje skine, odnosno uvrsti u dnevni red sjednice, ali su dužni obrazložiti žurnost.

Zastupnički dom prvo odlučuje o žurnosti prijedloga.

Članak 119.

Dnevni red je usvojen kada ga prihvati većina zastupnika u Zastupničkome domu.

Usvojen dnevni red na početku sjednice ne može se dopunjavati tijekom sjednice bez obzira na broj nastavaka.

Poslije usvajanja dnevnoga reda, a prije prelaska na raspravljanje pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu, predsjedatelj može pozvati goste na sjednici da se, ako to žele, obrate Zastupničkomu domu.

Članak 120.

Prije rasprave predsjedatelj poziva predsjednike, odnosno ovlaštene predstavnike radnih tijela da Zastupničkomu domu podnesu izvješća radnih tijela, u okviru kojih se Zastupničkomu domu iznose prijedlozi, mišljenja, stavovi, primjedbe i sugestije radnih tijela o pitanjima što su predmetom rasprave.

Kada je to nužno i opravdano, radna tijela se o pojedinim pitanjima, za čije je rješavanje mjerodavan Zastupnički dom, svojim izvješćem ili očitovanjem svojih prijedloga i mišljenja mogu očitovati Zastupničkomu domu tijekom njegove sjednice u bilo kojem vremenu, bez obzira na utvrđeni dnevni red.

Na sjednici se vodi rasprava, bez obzira na broj nazočnih zastupnika, o svakom pitanju dnevnoga reda prije nego se o njemu odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez rasprave.

Rasprava pojedinih pitanja je jedinstvena, ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Članak 121.

Rasprava o promjeni Ustava Federacije obuhvaća odvojeno opću raspravu i raspravu u pojedinostima.

Kada se uz raspravu pitanja od općeg političkog značaja predlaže donošenje deklaracije, rezolucije ili preporuke, kao i kad se raspravlja o prijedlogu zakona ili drugom općem aktu, na sjednici se može odlučiti da rasprava o takvom pitanju obuhvaća odvojeno opću raspravu i raspravu u pojedinostima.

Tijekom opće rasprave prijedloga raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u pogledu rješenja datih u prijedlogu.

Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po dijelovima i po člancima, ako se na sjednici tako odluči. Tijekom rasprave u pojedinostima raspravlja se i o amandmanima.

Predsjedatelj podnesene prijedloge zastupnika iznosi po pravilu redoslijedom kojim su izneseni. Radi učinkovitijeg razmatranja prijedloga i svrsishodnosti odlučivanja može odlučiti da se od ovoga redoslijeda odstupi i prijedlozi razmatraju po skupini pitanja koja čine jednu cjelinu.

Predsjedatelj zaključuje raspravu kada utvrdi da više nema prijavljenih.

Članak 122.

Predsjednik kluba zastupnika ili predstavnik kluba zastupnika ima pravo tražiti po pojedinom pitanju stanku u trajanju najdulje 30 minuta.

Ukoliko predsjednik kluba zastupnika ili predstavnik kluba zastupnika zatraži stanku dulju od 30 minuta, predsjedatelj stavlja na glasovanje prijedlog za davanje stanke, o čemu se očituju zastupnici većinom glasova nazočnih zastupnika.

Članak 123.

O pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici Zastupničkoga doma mogu se donositi deklaracije, rezolucije, preporuke, izjave i zaključci ili se rasprava zaključuje prelaskom na daljnji rad po dnevnom redu.

5. Odlučivanje

Članak 124.

Zastupnički dom odlučuje na sjednici ako sjednici nazoči većina ukupnoga broja zastupnika u Zastupničkome domu, ako Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drukčije utvrđeno.

Na prijedlog predsjedatelja Zastupnički dom može odlučiti da se očituje o točki dnevnoga reda o kojoj je obavljena rasprava na kraju radnog dana, odnosno na kraju zasjedanja.

Članak 125.

Odluke se donose većinom glasova ukupnoga broja zastupnika u Zastupničkome domu, ako Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drukčije utvrđeno.

Članak 126.

Glasovanje je javno ako Ustavom Federacije ili zakonom nije utvrđena obveza tajnog glasovanja.

Glasovanje se vrši elektronskim putem.

Iznimno, zbog kvara ili tehničkih problema na opremi, glasovanje se vrši dizanjem ruke, kartona ili poimenično.

Članak 127.

Zastupnici glasuju tako što se na poziv predsjedatelja Zastupničkoga doma očituju tko je za prijedlog, tko je protiv prijedloga i tko se suzdržao od glasovanja, koristeći elektroničku opremu sukladno naputku.

Iznimno, zastupnici glasuju dizanjem ruke ili kartona u slučajevima navedenim u stavku 3. članka 126. ovoga Poslovnika.

Članak 128.

Poimenično glasovanje vrši se samo u slučajevima navedenim u stavku 3. članka 126. kad predsjedatelj Zastupničkoga doma ocijeni da je to potrebno kako bi se otklonile sumnje u točnost rezultata glasovanja, ili kad sumnju u točnost rezultata glasovanja iskaže najmanje 14 zastupnika.

Poimenično glasovanje obavlja se tako što se svaki prozvani zastupnik očituje za ili protiv prijedloga, ili se suzdržava od glasovanja.

Kada prozivanje bude okončano, ponovno se prozivaju zastupnici za koje u popisu nije označeno da su glasovali.

Prozivanje obavlja tajnik Zastupničkoga doma.

Članak 129.

Po završenom glasovanju predsjedatelj utvrđuje i objavljuje rezultate glasovanja konstatirajući: koliko je zastupnika bilo "za", koliko "protiv" i koliko je "suzdržanih", te je li prijedlog o kojemu se glasovalo prihvaćen ili odbijen.

6. Posebne odredbe o postupku za izbor, imenovanja, potvrđivanja imenovanja i razrješenja

a) Opće odredbe

Članak 130.

Izborom rukovodi predsjedatelj.

Kada se izbor vrši tajnim glasovanjem, predsjedatelju pomažu dva zastupnika koje odredi predsjedatelj.

Ako je predsjedatelj kandidat za izbor ili se radi o njegovu razrješenju, sjednicom za vrijeme njegova izbora, odnosno razrješenja predsjeda jedan od dopredsjedatelja Zastupničkoga doma.

Članak 131.

Odredbe ovoga Poslovnika što se odnose na postupak za izbor, imenovanje odnosno potvrđivanje imenovanja shodno se primjenjuju i na postupak za razrješenje.

b) Izbor predsjednika Federacije i dopredsjednika  Federacije

Članak 132.

Izbor predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije vrši se na temelju prijedloga zajedničke kandidacijske liste, koju predsjedatelju Zastupničkoga doma dostavljaju predsjednici, odnosno predstavnici Kluba bošnjačkih izaslanika, Kluba hrvatskih izaslanika i Kluba srpskih izaslanika u Domu naroda.

Na zajedničkoj kandidacijskoj listi nalaze se tri kandidata, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Zastupnički dom se prethodno očituje o prihvaćanju zajedničke kandidacijske liste većinom glasova.

Izbor se vrši glasovanjem, tako što se glasuje za listu ili protiv liste.

Ukoliko Zastupnički dom odbije prihvatiti zajedničku kandidacijsku listu Kluba bošnjačkih izaslanika, Kluba hrvatskih izaslanika i Kluba srpskih izaslanika u Domu naroda, Dom naroda dužan je ponovno razmotriti kandidaturu za predsjednika Federacije i dva dopredsjednika Federacije.

c) Razrješenje predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije

Članak 133.

Zastupnički dom može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Federacije da odluči hoće li razriješiti predsjednika Federacije ili dopredsjednika Federacije ukoliko utvrdi da je predsjednik Federacije, odnosno dopredsjednik Federacije prekršio položenu prisegu ili na drugi način obezvrijedio svoj položaj.

Za podnošenje zahtjeva iz prethodnoga stavka potrebna je dvotrećinska većina glasova zastupnika u Zastupničkome domu.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma o podnošenju zahtjeva iz stavka 1. ovog članka izvješćuje predsjedatelja Doma naroda.

d) Potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije

Članak 134.

Zastupnički dom potvrđuje imenovanje Vlade Federacije većinom glasova ukupnoga broja zastupnika u Zastupničkome domu.

e) Izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije

Članak 135.

Najmanje 20 zastupnika u Zastupničkome domu može pokrenuti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije.

Prijedlog iz prethodnog stavka, koji mora biti jasno formuliran, obrazložen i potpisan, podnosi se pismeno predsjedatelju Zastupničkoga doma.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma odmah dostavlja prijedlog iz stavka 1. ovoga članka Vladi Federacije, zastupnicima u Zastupničkome domu i predsjedatelju Doma naroda.

Članak 136.

Vlada Federacije razmatra prijedlog za izglasavanje nepovjerenja i podnosi Zastupničkomu domu izvješće sa svojim mišljenjem i stavovima povodom prijedloga.

Vlada Federacije je dužna izvješće dostaviti predsjedatelju Zastupničkoga doma najkasnije u roku 30 dana od dana primitka prijedloga.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma upućuje izvješće Vlade Federacije zastupnicima u Zastupničkome domu i predsjedatelju Doma naroda.

Članak 137.

Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije stavlja se na dnevni red prve naredne sjednice Zastupničkoga doma koja se održava poslije dostavljanja izvješća Vlade Federacije zastupnicima u Zastupničkome domu.

Ako Vlada Federacije ne podnese izvješće u predviđenome roku, prijedlog se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Zastupničkoga doma po proteku tog roka.

Članak 138.

Predsjednik kluba zastupnika, odnosno predstavnik kluba zastupnika koji je podnio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije ima pravo na sjednici Zastupničkoga doma obrazložiti prijedlog.

Premijer ima pravo na sjednici Zastupničkoga doma obrazložiti izvješće Vlade Federacije, a ako izvješće nije podneseno, podnijet će usmeno odgovor na prijedlog.

Članak 139.

Rasprava o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije može se okončati donošenjem zaključka kojim se prijedlog odbija, zaključka kojim se Vlada Federacije obvezuje na određene aktivnosti ili odlukom o izglasavanju nepovjerenja Vladi Federacije.

Zaključak, odnosno odluku iz prethodnoga stavka Zastupnički dom donosi većinom glasova ukupnoga broja zastupnika u Zastupničkome domu.

O zaključku, odnosno odluci iz stavka 1. ovoga članka predsjedatelj Zastupničkoga doma izvješćuje predsjednika Federacije i dopredsjednike Federacije i predsjedatelja Doma naroda.

7. Zapisnik

Članak 140.

O radu sjednice Zastupničkoga doma vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži temeljne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima i o donesenim zaključcima.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima.

Zastupnik koji je na sjednici izdvojio mišljenje može tražiti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.

O sastavljanju zapisnika brine se tajnik Zastupničkoga doma.

Članak 141.

Zapisnik se sastavlja odmah po okončanju sjednice i upućuje svim zastupnicima najkasnije s pozivom za narednu sjednicu.

Članak 142.

Svaki zastupnik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik.

O utemeljenosti primjedaba na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kojemu su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim.

Zapisnik potpisuju predsjedatelj i tajnik Zastupničkoga doma.

Članak 143.

O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednica Zastupničkoga doma brine se tajnik Zastupničkoga doma.

Izvornik zapisnika sa sjednice Zastupničkoga doma objavljuje se u službenom glasilu Parlamenta Federacije.

Članak 144.

Na sjednici Zastupničkoga doma obavlja se tonsko snimanje, odnosno vode stenografske bilješke.

Svakom sudioniku u raspravi na sjednici Zastupničkoga doma tajnik Zastupničkoga doma dostavlja tekst izlaganja na autorizaciju. Prilikom autorizacije, sudionik u raspravi ne može unositi bitnije izmjene u tekst i izostavljati izražene misli.

Sudionik u raspravi dužan je autorizirani tekst dostaviti u roku 15 dana od dostavljanja teksta na autorizaciju. Protekom roka od 15 dana, tekst se smatra autoriziranim.

Autorizirane stenografske bilješke sa svake sjednice Zastupničkoga doma dostavljaju se svakom zastupniku u Zastupničkome domu, Vladi Federacije, predsjedniku Federacije i dopredsjednicima Federacije.

O ostvarivanju prava zastupnika iz prethodnih stavaka brine se tajnik Zastupničkoga doma.

Članak 145.

Stenografske bilješke, odnosno tekst tonske snimke, čuvaju se u Zastupničkome domu i objavljuju, o čemu se brine tajnik Zastupničkoga doma.

Kolegij Zastupničkoga doma bliže uređuje način vođenja, sređivanja, objavljivanja i distribucije stenografskih bilježaka, odnosno teksta tonske snimke.

VIII. AKTI ZASTUPNIČKOGA DOMA

1. Opće odredbe o aktima

Članak 146.

Zastupnički dom jednakopravno s Domom naroda donosi: Ustav Federacije, zakone, Proračun Federacije, završni račun Proračuna Federacije, rezolucije, preporuke, odluke i zaključke, daje autentična tumačenja zakona ili drugog akta i utvrđuje pročišćeni tekst zakona ili drugog akta.

Zastupnički dom samostalno donosi poslovnik i deklaracije, kao i druge akte sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije i ovom Poslovniku.

Akte iz st. 1. i 2. ovoga članka Zastupnički dom donosi većinom glasova ukupnoga broja zastupnika u Zastupničkome domu, ako Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Članak 147.

Kad se vrše izmjene ili dopune Ustava Federacije, Ustav Federacije se mijenja ili dopunjuje ustavnim amandmanima, zakon se mijenja ili dopunjue zakonom, a ostali opći akti, osim zaključka, odlukom.

Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom.

Autentično tumačenje ne može se mijenjati ili dopunjavati.

Članak 148.

Poslovnikom Zastupničkoga doma utvrđuju se: prava i dužnosti zastupnika; klubova zastupnika; javnost rada, ustrojstvo i način rada Zastupničkoga doma i radnih tijela u Zastupničkome domu; programiranje i usklađivanje rada; akti Zastupničkoga doma; odnos Zastupničkoga doma i predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije; ostvarivanje prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema Vladi Federacije i federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federacije; ostvarivanje prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema ombudsmenima i Ustavnom sudu Federacije; ostvarivanje prava i dužnosti prema drugim tijelima u Federaciji; suradnja sa skupštinama kantona i gradskim i općinskim vlastima; suradnja s tijelima Bosne i Hercegovine i interparlamentarne suradnje; uporaba jezika i pisma; davanje svečane izjave; isticanje grba Federacije i zastave Federacije u službenim prostorijama i rad Zastupničkoga doma za vrijeme ratnog ili izvanrednoga stanja.

Članak 149.

Deklaracijom se izražava stav Zastupničkoga doma o bitnim pitanjima od interesa za Federaciju.

Članak 150.

Rezolucijom Zastupničkoga doma ukazuje se na stanje, probleme i potrebe u svim oblastima ili u određenoj oblasti društvenoga života i utvrđuje politika koja se treba provoditi u svim oblastima ili u određenoj oblasti, kao i mjere za njezino provođenje.

Rezolucija sadrži i smjernice za rad federalnih tijela i organizacija u svezi s pitanjima na koja se ona odnosi.

Članak 151.

Preporukom Zastupničkoga doma ukazuje se na značaj određenih pitanja što se odnose na razvitak odnosa u određenoj oblasti ili na izvršavanje zakona ili drugih općih akata.

Preporukom se predlažu mjere koje bi federalna tijela i organizacije trebale poduzeti radi rješavanja određenih pitanja.

Članak 152.

Odlukom se odlučuje o vršenju prava i dužnosti u funkciji izvršavanja zakona i drugih općih akata koji uređuju unutarnje ustrojstvo i odnose u Zastupničkome domu.

Odlukom se odlučuje o izboru, imenovanju, razrješenju, smjenjivanju, opozivu i ostavci, o davanju potvrde, odnosno suglasnosti na akte federalnih tijela i organizacija, kao i o drugim pravima Zastupničkoga doma kad je to Ustavom Federacije, zakonom i ovim Poslovnikom utvrđeno.

Odluka kao izvršni propis je akt koji se donosi radi izvršavanja i konkretiziranja pojedinih odredaba zakona, ako je to predviđeno tim zakonom.

Članak 153.

Zaključkom Zastupnički dom uređuje svoj rad i rad radnoga tijela Zastupničkoga doma.

Zaključkom se mogu utvrđivati i obveze Vlade Federacije i federalnih tijela uprave u pogledu pripremanja zakona, drugih propisa i općih akata ili obavljanja drugih poslova iz njezina djelokruga.

Zaključkom Zastupnički dom može zauzimati stav u svezi s pitanjima koja je razmatrao, osim pitanja o stavu koje se izražava deklaracijom.

Članak 154.

Radna tijela Zastupničkoga doma donose zaključke samo iz djelokruga svoga rada.

Članak 155.

Akte koji su doneseni na sjednici Zastupničkoga doma potpisuje predsjedatelj Zastupničkoga doma.

Zaključke potpisuje predsjedatelj Zastupničkoga doma, odnosno predsjednik radnoga tijela koje je zaključke donijelo.

Članak 156.

Izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta smatra se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa ili općeg akta koji je usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma Parlamenta Federacije.

Članak 157.

Na izvornike zakona i drugih akata koje donosi Zastupnički dom stavlja se pečat Federacije, sukladno zakonu.

Na tekst prijedloga zakona i drugog akta koje razmatra Zastupnički dom, ovlaštena osoba u ime predlagatelja iz članka 163. ovoga Poslovnika dužna je na svaku stranicu teksta staviti potpis, datum i pečat. Ukoliko se radi o ovlaštenom predlagatelju iz stavka 2. članka 163. ovoga Poslovnika, na stranice teksta prijedloga stavlja se pečat Zastupničkoga doma.

Tajnik Zastupničkoga doma donosi akt o pripremi, izradi, potpisivanju, evidenciji i čuvanju izvornika zakona i drugog akta koje donosi Zastupnički dom.

O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji brine se tajnik Zastupničkoga doma zajedno s tajnikom Doma naroda.

Članak 158.

Zakoni i drugi akti Zastupničkoga doma objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH", na bosanskome jeziku, na hrvatskome jeziku i na srpskome jeziku.

O objavi zakona i drugih akata, kao i o dostavljanju zaključaka donesenih na sjednicama Zastupničkoga doma brine se tajnik Zastupničkoga doma.

2. Temeljne odredbe o postupku za donošenje zakona

a) Inicijativa za donošenje zakona

Članak 159.

Inicijativu za donošenje zakona mogu pokrenuti skupštine kantona, gradska i općinska vijeća, kao i građani, poduzeća i druge pravne osobe u okviru svojih ustavnih ovlasti.

Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedatelju Zastupničkoga doma.

Članak 160.

Inicijativu za donošenje zakona predsjedatelj Zastupničkoga doma dostavlja mjerodavnim radnim tijelima u Zastupničkome domu i Vladi Federacije, radi davanja mišljenja.

Mjerodavna radna tijela i Vlada Federacije dužni su očitovati se o inicijativi za donošenje zakona u roku od 30 dana.

Inicijativu, nakon što dobije mišljenja mjerodavnog radnog tijela i Vlade Federacije, razmatra Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupničkoga doma. O sjednici Zakonodavno- pravnog povjerenstva izvješćuje se i podnositelj inicijative.

Zaključkom o prihvaćanju inicijative Zastupničkoga doma određuje se način pripremanja i nositelji izrade nacrta zakona.

Zaključak iz prethodnoga stavka i zaključak o neprihvaćanju inicijative dostavljaju se i podnositelju inicijative.

b) Prethodni postupak

Članak 161.

Prije podnošenja nacrta zakona predlagatelj može podnijeti teze za izradu zakona, radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o temeljnim pitanjima koja treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba urediti zakon.

Članak 162.

Zastupnički dom prethodno ocjenjuje hoće li razmatrati teze za izradu zakona ili će zaključkom obvezati predlagatelja da odmah pripremi nacrt zakona.

Ako Zastupnički dom prihvati da razmatra teze za izradu zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima se treba temeljiti nacrt zakona i temeljna pitanja koja treba urediti zakonom.

c) Nacrt zakona

Članak 163.

Premijer je mjerodavan za predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva.

Nacrt zakona može podnijeti i svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radno tijelo Zastupničkoga doma.

Članak 164.

Nacrt zakona treba da bude izrađen tako da se u njemu formuliraju, u vidu pravnih odredaba, rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više varijanti.

Nacrt zakona treba sadržavati obrazloženje u kojemu se navode: ustavni temelj za donošenje zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti, financijska i druga sredstva potrebna za provođenje zakona i način njihovog osiguranja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja tijela i organizacija koji su tijekom njegove izrade konzultirani, a koje podnositelj nacrta nije usvojio, kao i razloge zbog kojih to nije učinio.

Uz nacrt zakona podnosi se potrebna dokumentacija.

Kad se nacrtom zakona vrše izmjene ili dopune zakona, uz nacrt se prilaže i tekst odredaba zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju.

Članak 165.

Nacrt zakona dostavlja se predsjedatelju Zastupničkoga doma, koji ga upućuje zastupnicima, Zakonodavno-pravnom povjerenstvu, mjerodavnim radnim tijelima i klubovima zastupnika.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma dostavlja nacrt zakona predsjedniku Federacije i dopredsjednicima Federacije.

Ako nacrt zakona nije podnijela Vlada Federacije, predsjedatelj Zastupničkoga doma ga dostavlja i Vladi Federacije radi davanja mišljenja.

Vlada Federacije dužna je dostaviti mišljenje o nacrtu zakona koji nije ona podnijela u roku 30 dana.

Članak 166.

O nacrtu zakona može se raspravljati na sjednici Zastupničkoga doma u roku koji ne može biti kraći od 14 dana od dana dostavljanja zastupnicima.

Članak 167.

Prije rasprave o nacrtu zakona na sjednici Zastupničkoga doma nacrt zakona razmatraju Zakonodavno-pravno povjerenstvo i mjerodavna radna tijela i o tome podnose izvješće Zastupničkomu domu najkasnije osam dana prije održavanja sjednice Zastupničkoga doma.

Članak 168.

Rasprava nacrta zakona na sjednici Zastupničkoga doma je, po pravilu, jedinstvena.

Zastupnički dom može odlučiti da rasprava nacrta zakona obuhvaća opću raspravu i raspravu u pojedinostima.

U općoj raspravi zastupnici iznose mišljenja o tome je li potrebno donijeti zakon, o načelima na kojima se zakon treba temeljiti i jesu li ta načela dosljedno provedena u nacrtu, kao i o potrebnim financijskim sredstvima i njihovim izvorima.

U raspravi u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima u nacrtu.

Članak 169.

Ako Zastupnički dom ocijeni da nije potrebno da se zakon donese, zaključkom odbija nacrt.

Ako Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupničkoga doma da mišljenje da nacrt zakona nije sukladan Ustavu Federacije i pravnom sustavu u Federaciji, Zastupnički dom će prethodno zauzeti stav o mišljenju Zakonodavno-pravnog povjerenstva.

Članak 170.

Po završenoj raspravi Zastupnički dom zaključkom utvrđuje da prihvaća nacrt zakona i da nacrt može poslužiti kao temelj za izradu prijedloga zakona sa stavovima i primjedbama na nacrt zakona koje su izložila radna tijela i zastupnici na sjednici Zastupničkoga doma, te zaključak sa tim stavovima i primjedbama dostavlja podnositelju nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga zakona.

Članak 171.

Postupak za donošenje zakona obuhvaća razmatranje nacrta i prijedloga zakona, ako ovim Poslovnikom nije drukčije propisano.

Nacrt zakona usvaja se većinom glasova nazočnih zastupnika.

d) Donošenje zakona po skraćenom postupku

Članak 172.

Kad nije u pitanju složen i opsežan zakon, podnositelj prijedloga zakona može umjesto nacrta podnijeti prijedlog zakona i predložiti da se prijedlog zakona raspravlja po skraćenom postupku bez nacrta zakona.

Prijedlog zakona iz prethodnoga stavka dostavlja se zastupnicima u roku koji ne može biti kraći od 14 dana od dana određenog za održavanje sjednice Zastupničkoga doma na kojoj će se pretresati prijedlog zakona.

Ako Zastupnički dom ocijeni da nije složen i opsežan zakon, prihvaća prijedlog predlagatelja, te prelazi na raspravu prijedloga zakona.

Ako Zastupnički dom ne prihvati raspravljati prijedlog zakona po skraćenom postupku, prijedlog zakona raspravljat će se kao nacrt zakona.

e) Javna rasprava o nacrtu zakona, drugog propisa ili općeg akta

Članak 173.

Kada Zastupnički dom prihvati nacrt zakona, može odlučiti, ako je riječ o pitanjima koja su posebno značajna za Federaciju i kada ocijeni da je prijeko potrebno da se izvrši najšira rasprava zainteresiranih tijela, znanstvenih i stručnih institucija i građana, da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz nacrta zakona stavi na javnu raspravu.

Zastupnički dom može donijeti odluku iz prethodnoga stavka i na inicijativu ovlaštenog predlagatelja zakona ili klubova zastupnika.

Članak 174.

Ako odluči da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz tog nacrta stavi na javnu raspravu, Zastupnički dom zaključkom:

  • određuje način objavljivanja nacrta zakona ili pojedinog pitanja iz nacrta;
  • određuje radno tijelo Zastupničkoga doma koje će oganizirati i voditi javnu raspravu;
  • utvrđuje opseg i razinu javne rasprave;
  • utvrđuje potrebna financijska sredstva i izvore sredstava za organiziranje i provođenje javne rasprave;
  • utvrđuje rok u kojemu treba da se provede javna rasprava;
  • utvrđuje način prikupljanja i sređivanja mišljenja i prijedloga iz javne rasprave.

Članak 175.

O rezultatima javne rasprave o nacrtu zakona radno tijelo Zastupničkoga doma podnosi izvješće Zastupničkomu domu.

Izvješće radnog tijela sadrži rezultate javne rasprave s iznesenim prijedlozima i mišljenjima o pojedinim pitanjima.

Izvješće se dostavlja predlagatelju akta i zastupnicima u Zastupničkome domu.

Predlagatelj zakona je dužan u pripremi prijedloga zakona uzeti u obzir prijedloge i mišljenja sadržane u izvješću radnog tijela o rezultatima javne rasprave, kao i obrazložiti razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine prijedloge i mišljenja što su izneseni u javnoj raspravi.

Članak 176.

Ako je radno tijelo koje podnosi izvješće o rezultatima javne rasprave istodobno i predlagatelj zakona, može zajedno s izvješćem dostaviti prijedlog zakona.

Ako je Zastupničkomu domu dostavljen i prijedlog zakona koji je pripremljen na temelju rezultata javne rasprave, Zastupnički dom na istoj sjednici razmatra izvješće o rezultatima javne rasprave i prijedlog zakona.

Članak 177.

Odredbe ovoga Poslovnika što se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona shodno se primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa ili općih akata u Zastupničkome domu.

f) Prijedlog zakona

Članak 178.

Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojemu se donosi zakon.

Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz članka 164. stavak 2. ovoga Poslovnika, pitanja koja se prijedlogom zakona rješavaju, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune što su izvršene u odnosu na nacrt zakona, druge izmjene i dopune što se predlažu, primjedbe i prijedloge na nacrt zakona koji nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u svezi s pitanjima što se zakonom uređuju.

Članak 179.

Prijedlog zakona mogu podnijeti ovlašteni predlagatelji iz članka 163. ovoga Poslovnika.

O načinu podnošenja prijedloga zakona i njegovog dostavljanja sukladno članku 165. ovoga Poslovnika shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovoga Poslovnika što se odnose na nacrt zakona.

Članak 180.

Prijedlog zakona može se raspravljati na sjednici tek po proteku roka od 14 dana od dana dostave zastupnicima.

Članak 181.

Prijedlog zakona, sukladno ovom Poslovniku, prethodno razmatraju mjerodavna radna tijela Zastupničkoga doma.

Članak 182.

Odredbe čl. 165. i 168. ovoga Poslovnika shodno se primjenjuju i na raspravu prijedloga zakona.

Tijekom rasprave u pojedinostima o prijedlogu zakona raspravlja se o pojedinim rješenjima prijedloga i odlučuje o amandmanima.

Članak 183.

Podnositelj prijedloga zakona može do okončanja rasprave predložiti Zastupničkomu domu da se rasprava prijedloga zakona odgodi.

Vlada Federacije može predložiti da se odgodi rasprava prijedloga zakona i ako ona nije podnijela taj prijedlog.

O prijedlozima iz prethodnih stavaka i o drugim prijedlozima za odlaganje rasprave prijedloga zakona Zastupnički dom odlučuje odmah.

Podnositelj prijedloga zakona može do otvaranja rasprave povući prijedlog zakona.

g) Amandmani

Članak 184.

Pravo predlaganja amandmana ima svaki ovlašteni predlagatelj zakona iz članka 163. ovoga Poslovnika.

Članak 185.

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga zakona podnosi se u obliku pismenog amandmana s obrazloženjem.

Ako amandman sadrži odredbu kojom se angažiraju financijska sredstva, podnositelj amandmana je dužan ukazati na izvore ovih sredstava.

Amandman se podnosi predsjedatelju Zastupničkoga doma i može se raspravljati na sjednici Zastupničkoga doma, ako je dostavljen najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje sjednice na kojoj će se raspravljati odnosni prijedlog zakona.

Ukoliko amandman nije podnesen sukladno st. 1. i 3. ovoga članka neće se razmatrati na sjednici Zastupničkoga doma.

Podnositelj prijedloga zakona može podnositi amandmane do okončanja rasprave prijedloga zakona.

Vlada Federacije može podnositi amandmane do završetka rasprave i na prijedlog zakona koji ona nije podnijela.

Članak 186.

Na amandman predlagatelja zakona zastupnik može podnijeti amandman do zaključenja rasprave.

Ako se amandmanom mijenjaju načela na kojima se temelji zakon ili se angažiraju značajnija financijska sredstva, Zastupnički dom, na prijedlog deset zastupnika, Vlade Federacije i radnog tijela Zastupničkoga doma, može odlučiti da se odgodi rasprava radi zauzimanja stavova u klubovima zastupnika.

Članak 187.

Ukoliko se amandmanom bitnije mijenja prijedlog zakona, o amandmanu se ne može odlučiti prije nego što se o njemu ne očituju mjerodavna radna tijela Zastupničkoga doma, Zakonodavno-pravno povjerenstvo i Vlada Federacije.

Članak 188.

Ako amandman na prijedlog zakona sadrži odredbe kojima se angažiraju financijska sredstva, predsjedatelj Zastupničkoga doma dostavlja amandman mjerodavnom radnom tijelu Zastupničkoga doma u čiji djelokrug spada oblast financija i proračuna da razmotri utjecaj odredaba amandmana na raspoloživa sredstva i na osiguranje sredstava za financiranje predloženog rješenja i da o tome izvijesti Zastupnički dom.

Članak 189.

Povodom rasprave o amandmanu na prijedlog zakona podnešenog tijekom rasprave, Zastupnički dom može odlučiti da se rasprava prekine da bi se o amandmanu očitovali: Vlada Federacije, mjerodavna radna tijela Zastupničkoga doma i klubovi zastupnika.

Članak 190.

Podnositelj prijedloga zakona ima pravo očitovati se o amandmanu.

Vlada Federacije ima pravo očitovati se o amandmanu i kad nije podnijela prijedlog zakona.

Amandman podnositelja prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagatelja s kojim se podnositelj prijedloga suglasio postaje sastavni dio prijedloga zakona.

Ako zastupnik zatraži da se Zastupnički dom posebno očituje o amandmanu s kojim se podnositelj prijedloga zakona nije suglasio, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.

Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, o amandmanu na prijedlog zakona s kojim se nije suglasila Vlada Federacije Zastupnički dom glasuje posebice.

Amandman se usvaja većinom glasova zastupnika u Zastupničkome domu.

h) Donošenje zakona po žurnom postupku

Članak 191.

Zakoni se po pravilu ne mogu donositi po žurnom postupku.

Po žurnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodgodiva potreba i ako bi donošenje zakona u redovitom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju.

Članak 192.

Prijedlog da se donese zakon po žurnom postupku može podnijeti ovlašteni podnositelj prijedloga zakona.

Podnositelj prijedloga je dužan da u prijedlogu posebno navede razloge zbog kojih je prijeko potrebno da se zakon donese po žurnom postupku.

Uz prijedlog za donošenje zakona po žurnom postupku podnosi se i prijedlog zakona čije se donošenje predlaže.

Članak 193.

O prijedlogu za donošenje zakona po žurnom postupku odlučuje Zastupnički dom kao o prethodnom pitanju prije utvrđivanja dnevnoga reda.

O prijedlogu se vodi rasprava. Zastupnički dom može odlučiti da podnositelj prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici Zastupničkoga doma usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno donijeti zakon po žurnom postupku.

Ako prijedlog nije podnijela Vlada Federacije, Zastupnički dom će prije odlučivanja zatražiti od Vlade Federacije mišljenje o ovome prijedlogu.

Ako Zastupnički dom usvoji prijedlog za donošenje zakona po žurnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici.

Ako Zastupnički dom ne usvoji razloge iz članka 191. ovoga Poslovnika za donošenje zakona po žurnom postupku, o svom zaključku odmah izvješćuje podnositelja prijedloga zakona.

Predlagatelj zakona može taj prijedlog zakona podnijeti Zastupničkomu domu kao nacrt zakona sukladno čl. 164. i 166. ovoga Poslovnika.

Članak 194.

Kad predsjedatelj Zastupničkoga doma primi prijedlog da se zakon donese po žurnom postupku, dostavlja ga mjerodavnom radnom tijelu da razmotri prijedlog zakona i podnese Zastupničkomu domu izvješće.

Članak 195.

Na prijedlog zakona koji se donosi po žurnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

Ako se amandmanom mijenjaju načela na kojima se temelji prijedlog zakona, ako bi prihvaćanje amandmana prouzročilo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona i ako se amandmanom angažiraju financijska sredstva, Zastupnički dom odlučivat će o amandmanu kad pribavi mišljenje Zakonodavno-pravnog povjerenstva i drugog mjerodavnog radnog tijela i kad se o tome očituje Vlada Federacije.

Članak 196.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo i mjerodavno radno tijelo su dužni odmah razmotriti amandmane i podnijeti Zastupničkomu domu izvješće s mišljenjem i prijedlozima.

i) Donošenje zakona i postupak za usuglašavanje različito izglasanih tekstova zakona

Članak 197.

Zakoni i drugi akti su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu.

Članak 198.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, dostavlja predsjedatelju Doma naroda i dopredsjedateljima Doma naroda amandmane što su usvojeni u odnosu na prijedlog zakona ili drugog akta.

Amandmane na zakon ili drugi akt koje je usvojio Zastupnički dom, Dom naroda može potvrditi ili vratiti Zastupničkomu domu, uz amandmane usvojene u Domu naroda.

Ukoliko je Dom naroda usvojio zakon ili drugi akt prije nego što ga je usvojio Zastupnički dom, predsjedatelj Zastupničkoga doma dostavlja zastupnicima amandmane koji su usvojeni u odnosu na prijedlog zakona ili drugog akta.

Amandmane na zakon ili drugi akt usvojene u Domu naroda, Zastupnički dom može potvrditi ili vratiti Domu naroda, uz amandmane usvojene u Zastupničkomu domu.

Članak 199.

Ako nakon rasprave o amandmanima na zakon ili drugi akt usvojen u Domu naroda nije postignuta suglasnost o istovjetnosti teksta u Zastupničkome domu, Zastupnički dom o tome izvješćuje Dom naroda, kako bi se sporna pitanja, nastala zbog različito usvojenih tekstova u domovima, mogla uputiti na rješavanje Zajedničkomu povjerenstvu oba doma Parlamenta radi usuglašavanja i utvrđivanja prijedloga za rješenje spornog pitanja.

Ako se ni na Zajedničkome povjerenstvu ne postigne suglasnost ili ako jedan od domova ne usvoji tekst koji je predložilo povjerenstvo, sporni prijedlog zakona ili drugog akta se skida s dnevnoga reda sjednice Zastupničkoga doma.

Kada je u pitanju vitalni interes konstitutivnih naroda u Federaciji i pitanje jednakopravnosti nacionalnih manjina, izravno se primjenjuju odredbe Ustava Federacije.

Članak 200.

Ako Zastupnički dom ne usvoji zakon koji je usvojio Dom naroda, predsjedatelj Zastupničkoga doma izvješćuje o tome predsjedatelja Doma naroda.

Članak 201.

O nedonošenju zakona ili drugog akta iz čl. 199. i 200. ovoga Poslovnika predsjedatelj Zastupničkoga doma izvješćuje premijera i predsjednika Federacije i dopredsjednike Federacije.

Članak 202.

Ako premijer ocijeni da Zastupnički dom neopravdano odugovlači s usvajanjem zakona, on može sazvati Zajedničko povjerenstvo koje čini najviše 10 članova iz svakog doma, koje će u roku od 10 dana utvrditi prijedlog prihvatljiv za oba doma Parlamenta Federacije.

j) Vršenje ispravki u zakonu, drugom propisu i općem aktu

Članak 203.

Prijedlog za ispravku tiskarskih pogrešaka u objavljenom tekstu zakona ili drugog općeg akta Zastupničkoga doma, Zastupničkomu domu podnosi federalno tijelo uprave koje je mjerodavno brinuti o izvršavanju tih akata.

Ispravke tiskarskih pogrešaka u objavljenom tekstu zakona, drugog propisa ili općeg akta Zastupničkoga doma, poslije sravnjivanja s izvornikom zakona, drugog propisa ili općeg akta Zastupničkoga doma, daje tajnik Zastupničkoga doma zajedno s tajnikom Doma naroda.

3. Odredbe o postupku za donošenje drugih akata Zastupničkoga doma

a) Donošenje Proračuna Federacije i završnog računa Proračuna Federacije

Članak 204.

Nacrt, odnosno prijedlog proračuna i završnog računa Proračuna Federacije utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog premijera i, s obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom, dostavlja predsjedatelju Zastupničkoga doma.

Članak 205.

U postupku za donošenje akata iz prethodnoga članka shodno se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika o postupku za donošenje zakona.

b) Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka

Članak 206.

Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka vrši se po odredbama ovoga Poslovnika što se odnose na postupak za donošenje zakona, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta, ukoliko Zastupnički dom drukčije ne odluči, a rok za razmatranje prijedloga ovih akata ne može biti kraći od 14 dana od dana dostavljanja akata zastupnicima.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijedlozi ovih akata mogu se podnositi i na samoj sjednici, ukoliko za to postoji neodgodiva potreba.

Rasprava prijedloga akata iz prethodnoga stavka vrši se jedinstveno, ukoliko Zastupnički dom ne odluči da rasprava obuhvati posebno opću raspravu, a posebno raspravu u pojedinostima.

c) Davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta

Članak 207.

Autentično tumačenje je opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona ili drugog akta.

Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odnosne odredbe zakona ili drugog akta za koju se daje autentično tumačenje.

Članak 208.

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta mogu podnijeti građani, poduzeća i druge pravne osobe.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj iz članka 163. ovoga Poslovnika.

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta mogu podnijeti i: Ustavni sud Federacije, Vrhovni sud Federacije, ombudsmeni, federalni tužitelj i federalni pravobranitelj.

Članak 209.

Podnositelj prijedloga za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta uz prijedlog podnosi i prijedlog teksta općeg akta - autentičnog tumačenja s obrazloženjem.

Članak 210.

Prijedlog, odnosno inicijativa za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta podnosi se predsjedatelju Zastupničkoga doma.

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta predsjedatelj Zastupničkoga doma upućuje mjerodavnom radnom tijelu i Vladi Federacije, koji su dužni u roku 30 dana očitovati se o inicijativi. Ako mjerodavno radno tijelo Zastupničkoga doma ili Vlada Federacije prihvate inicijativu, dužni su sačiniti prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta, koji dostavljaju predsjedatelju Zastupničkoga doma.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja mjerodavnom radnom tijelu Zastupničkoga doma i Vladi Federacije ako ona nije podnositelj prijedloga za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta, koji su dužni u roku 30 dana očitovati se o prijedlogu za autentično tumačenje.

Članak 211.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo, nakon što dobije od predsjedatelja mišljenje Vlade Federacije i potrebnu dokumentaciju, kao i mišljenje mjerodavnog radnog tijela Zastupničkoga doma, ocjenjuje je li prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta utemeljen.

Ako utvrdi da je prijedlog utemeljen, Zakonodavno-pravno povjerenstvo utvrdit će prijedlog teksta autentičnog tumačenja, koji sa svojim izvješćem podnosi Zastupničkomu domu.

Ako Zakonodavno-pravno povjerenstvo ocijeni da prijedlog za davanje autentičnog tumačenja nije utemeljen, o tome izvješćuje Zastupnički dom.

Članak 212.

Autentično tumačenje zakona ili drugog akta donosi Zastupnički dom.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma dostavlja autentično tumačenje zakona ili drugog akta predsjedatelju Doma naroda.

Članak 213.

U postupku za davanje autentičnog tumačenja zakona shodno se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika o postupku za donošenje zakona.

Članak 214.

Autentično tumačenje zakona objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

d) Pročišćeni tekst zakona i drugog akta

Članak 215.

Kada je zakonom ili drugim aktom određeno da Zakonodavno-pravno povjerenstvo utvrđuje pročišćeni tekst zakona ili drugog akta (u daljnjem tekstu: pročišćeni tekst akta), prijedlog pročišćenog teksta akta dostavlja mjerodavno federalno tijelo uprave za provođenje tog akta Zakonodavno-pravnom povjerenstvu, u roku koji ona odredi.

Članak 216.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo na sjednici utvrđuje pročišćeni tekst zakona ili drugog akta.

Pročišćeni tekst zakona ili drugog akta sadrži samo integralni tekst akta čiji se pročišćeni tekst utvrđuje.

Utvrđeni pročišćeni tekst zakona ili drugog akta Zakonodavno-pravno povjerenstvo dostavlja mjerodavnom radnom tijelu Doma naroda, radi utvrđivanja istovjetnosti pročišćenog teksta akta.

Pročišćeni tekst zakona ili drugog akta iz mjerodavnosti Parlamenta Federacije smatra se donesenim kada ga u istovjetnom tekstu usvoje Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupničkoga doma i mjerodavno radno tijelo Doma naroda.

Članak 217.

Pročišćeni se tekst akta primjenjuje od dana kada je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", a važnost njegovih odredaba utvrđena je u aktima što su obuhvaćeni pročišćenim tekstom akta.

Kad se nakon objavljenog pročišćenog teksta akta Zastupničkomu domu predloži izmjena ili dopuna akta, ove izmjene i dopune predlažu se na odnosne odredbe u pročišćenome tekstu akta s navođenjem broja "Službenih novina Federacije BiH" u kojemu je objavljen pročišćeni tekst akta.

Na isti se način postupa kada je utvrđen novi pročišćeni tekst akta, s tim što se naznačava da se radi o novom pročišćenom tekstu akta. U prvom novom pročišćenom tekstu akta ne naznačava se redni broj, a u svakom narednom pročišćenom tekstu akta naznačava se i odnosni redni broj tog pročišćenog teksta akta.

4. Postupak za promjenu Ustava Federacije

Članak 218.

Amandmane na Ustav Federacije može predlagati: predsjednik Federacije u suglasnosti s dopredsjednicima Federacije, Vlada Federacije, većina zastupnika u Zastupničkome domu i većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih izaslanika u Domu naroda, sukladno Ustavu Federacije i ovom Poslovniku.

Članak 219.

Amandman na Ustav Federacije podnosi se pismeno s obrazloženjem predsjedateljima i dopredsjedateljima obaju domova Parlamenta Federacije.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma amandman na Ustav Federacije dostavlja zastupnicima, Ustavnom povjerenstvu, kao i predsjedniku Federacije, dopredsjednicima Federacije i Vladi Federacije radi davanja mišljenja, ako oni nisu predlagatelji.

Članak 220.

Pravo inicijative za promjenu Ustava Federacije ima svaki zastupnik u Zastupničkome domu. Inicijativa se podnosi pismeno, s obrazloženjem predsjedatelju Zastupničkoga doma.

Članak 221.

O inicijativi za promjenu Ustava Federacije Zastupnički dom odlučuje na sjednici većinom glasova ukupnoga broja zastupnika u Zastupničkome domu.

Inicijativu za promjenu Ustava Federacije koja je dobila potrebnu većinu obrađuje Ustavno povjerenstvo Zastupničkoga doma i podnosi je Zastupničkomu domu.

Prijedlog Ustavnoga povjerenstva što je podržan na sjednici Zastupničkoga doma većinom glasova ukupnoga broja zastupnika smatra se amandmanom na Ustav Federacije.

Članak 222.

Amandman na Ustav Federacije može se zaključkom staviti na javnu raspravu.

O provođenju javne rasprave brine se Ustavno povjerenstvo, o čemu podnosi izvješće Zastupničkomu domu.

Rok trajanja javne rasprave ne može biti kraći od dva tjedna.

Članak 223.

Predloženi amandman na Ustav Federacije neće se konačno razmatrati u Zastupničkome domu prije proteka roka od dva tjedna nakon što je prvi put bio podnesen.

Članak 224.

Predloženi amandman na Ustav Federacije usvaja se dvotrećinskom većinom ukupnoga broja zastupnika u Zastupničkome domu.

Članak 225.

Amandman na Ustav Federacije koji je Zastupnički dom usvojio nakon njegovog usvajanja u Domu naroda stupa na snagu u ponoć onoga dana kada ga usvoji Zastupnički dom.

Amandman na Ustav Federacije koji je Zastupnički dom usvojio prije nego što je usvojen u Domu naroda stupa na snagu kako je utvrđeno u odnosnom aktu Doma naroda.

IX. ODNOSI ZASTUPNIČKOGA DOMA I PREDSJEDNIKA FEDERACIJE I DOPREDSJEDNIKA FEDERACIJE

Članak 226.

Odnosi Zastupničkoga doma i predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije temelje se na pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije, međusobnoj suradnji, izvješćivanju i dogovaranju.

Prijedlog predsjednika Federacije ili dva dopredsjednika Federacije o pitanjima od značaja za Federaciju ili o općim pitanjima provođenja utvrđene politike predsjedatelj Zastupničkoga doma dostavlja zastupnicima.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma izvješćuje predsjednika Federacije i dopredsjednike Federacije o sjednici na kojoj će se razmatrati podneseni prijedlog.

Članak 227.

Prijedlog da se donese zakon, drugi propis ili opći akt koji Zastupničkomu domu podnesu predsjednik Federacije i dopredsjednici Federacije, kao i druge prijedloge, inicijative i stavove predsjednika Federacije i dopredsjednika Federacije, Zastupnički dom razmatra i o njima zauzima stavove.

Zastupnički dom je dužan razmotriti mišljenje i prijedloge koje mu predsjednik Federacije i dopredsjednici Federacije dostave u svezi s nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i oćih akata i drugim materijalima.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma izvješćuje predsjednika Federacije i dopredsjednike Federacije o zauzetim stavovima.

Članak 228.

Na zahtjev Zastupničkoga doma predsjednik Federacije i dopredsjednici Federacije dužni su izložiti stavove i izvijestiti Zastupnički dom o pitanjima iz svoje mjerodavnosti.

Članak 229.

Kada predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz suglasnost s dopredsjednicima Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da ni jedan dom ne može biti raspušten u razdoblju od godinu dana od njegovog prvog sazivanja.

Predsjednik Federacije raspušta oba doma kada oni ne uspiju donijeti Proračun Federacije prije početka proračunske godine.

X. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIČKOGA DOMA PREMA VLADI FEDERACIJE I FEDERALNIM TIJELIMA UPRAVE

1. Ostvarivanje prava i dužnosti Zastupničkoga doma  prema Vladi Federacije

Članak 230.

Prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema Vladi Federacije temelje se i ostvaruju sukladno pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije i zakonom. Vlada Federacije odgovara Zastupničkomu domu za predlaganje i provođenje politike i izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata za čije su izvršavanje odgovorna tijela u Federaciji i za usmjeravanje i usklađivanje rada federalnih ministarstava i drugih federalnih tijela uprave.

Članak 231.

Premijer je mjerodavan za predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i pripremanje proračunskih prijedloga za Zastupnički dom.

Članak 232.

U ostvarivanju svojih Ustavom Federacije i zakonom utvrđenih prava i dužnosti Vlada Federacije:

  • predlaže Zastupničkomu domu donošenje zakona, drugih propisa i općih akata, daje mišljenje o nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata koje ona nije podnijela i podnosi amandmane na prijedloge tih akata;
  • može tražiti sazivanje sjednice Zastupničkoga doma radi raspravljanja određenog pitanja o kojemu želi iznijeti svoj stav i da Zastupnički dom o tom pitanju zauzme stav;
  • sudjeluje u radu na sjednici Zastupničkoga doma i može preko svog predstavnika izložiti stav o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice;
  • može predložiti Zastupničkomu domu da se odgodi rasprava nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta kako bi zauzela svoj stav i izložila ga na sjednici ili da se radi rasprave određenog pitanja uspostavi zajedničko povjerenstvo zastupnika u Zastupničkome domu i članova Vlade Federacije.

Članak 233.

Predstavnik Vlade Federacije predstavlja Vladu Federacije na sjednici Zastupničkoga doma i radnih tijela Zastupničkoga doma o pitanju za koje ga je ovlastio premijer, odnosno Vlada Federacije.

Članak 234.

Zastupnički dom i njegova radna tijela izvješćuju Vladu Federacije o svojim sjednicama radi sudjelovanja predstavnika Vlade Federacije na tim sjednicama.

Predstavnik Vlade Federacije ima pravo i dužan je nazočiti sjednici Zastupničkoga doma i njegovih radnih tijela.

Članak 235.

Zastupnički dom može, u okviru svoga djelokruga, tražiti od Vlade Federacije da:

  • pripremi nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta;
  • izloži svoj stav o pojedinim pitanjima što su na dnevnome redu sjednice Zastupničkoga doma;
  • dade mišljenje o nacrtu, odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili općeg akta koji nije predložila Vlada Federacije, kao i o drugom prijedlogu ili materijalu što se razmatra u Zastupničkome domu;
  • podnese izvješće o određenom pitanju.

Članak 236.

Uz nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta koji podnosi Zastupničkomu domu, Vlada Federacije izvješćuje Zastupnički dom o svojim predstavnicima.

Članak 237.

Vlada Federacije najmanje jedanput godišnje izvješćuje Zastupnički dom o svojemu radu, kao i o radu federalnih tijela uprave.

Članak 238.

O izvješću o radu Vlade Federacije, sukladno ovom Poslovniku, raspravlja Zastupnički dom. Po završetku rasprave donosi se zaključak.

2. Prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema federalnim tijelima uprave

Članak 239.

Federalna tijela uprave dužna su Zastupničkomu domu dati podatke, obavijestiti i odgovoriti na pitanja zastupnika iz svoga djelokruga, kao i podatke i drugu dokumentaciju koja je Zastupničkomu domu potrebna za njegov rad.

Članak 240.

Dužnosnici koji upravljaju federalnim tijelima uprave odgovorni su Zastupničkomu domu za zakonito, potpuno i pravodobno vršenje poslova i zadaća iz svoga djelokruga.

XI. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI  ZASTUPNIČKOGA DOMA PREMA OMBUDSMENIMA I USTAVNOM SUDU FEDERACIJE

1. Prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema ombudsmenima

Članak 241.

Ostvarivanje prava i dužnosti, kao i suradnja Zastupničkoga doma i ombudsmena ostvaruje se sukladno Ustavu Federacije i zakonu.

2. Prava i dužnosti Zastupničkoga doma prema Ustavnom sudu Federacije

Članak 242.

Ostvarivanje prava i dužnosti, kao i suradnja Zastupničkoga doma i Ustavnoga suda Federacije vrši se sukladno Ustavu Federacije i zakonu.

Članak 243.

Obavijest koju Ustavni sud Federacije, sukladno odredbama Ustava Federacije i zakona, dostavi Zastupničkomu domu razmatraju odgovarajuća radna tijela Zastupničkoga doma.

Ako radno tijelo Zastupničkoga doma prilikom razmatranja obavijesti Ustavnoga suda Federacije ocijeni kako ima potrebe da se pristupi izmjeni zakona, drugog propisa ili općeg akta Zastupničkoga doma ili da Zastupnički dom poduzme druge mjere radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti, predložit će Zastupničkomu domu da razmotri obavijest Ustavnoga suda Federacije.

Ako Zastupnički dom prilikom razmatranja obavijesti Ustavnoga suda Federacije ocijeni da ima potrebe da se pristupi izmjenama zakona, drugog propisa ili općeg akta, zaključkom određuje nositelje, način i rokove za pripremu i izmjenu zakona, drugog propisa ili općeg akta.

Članak 244.

Rješenje Ustavnoga suda Federacije o pokretanju postupka, odnosno prijedlog ovlaštenog predlagatelja iz članka IV.C.3.10 Ustava (u daljnjem tekstu: rješenje, odnosno prijedlog) za ocjenjivanje ustavnosti zakona i ustavnosti i zakonitosti drugog propisa ili općeg akta koje je Zastupničkomu domu uputio Ustavni sud Federacije, predsjedatelj Zastupničkoga doma upućuje na razmatranje mjerodavnom radnom tijelu Zastupničkoga doma i Zakonodavno-pravnom povjerenstvu.

Rješenje, odnosno prijedlog iz prethodnoga stavka predsjedatelj Zastupničkoga doma dostavlja i predsjedatelju Doma naroda i premijeru.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo će, prije razmatranja rješenja, odnosno prijedloga iz stavka 1. ovoga članka pribaviti mišljenje Vlade Federacije i mjerodavnog radnog tijela Zastupničkoga doma.

O održavanju sjednice Zakonodavno-pravnog povjerenstva na kojoj će se razmatrati rješenje, odnosno prijedlog izvješćuje se Ustavni sud Federacije i pozivaju predstavnici institucija i tijela iz prethodnoga stavka ovoga članka.

Članak 245.

Mjerodavno radno tijelo i Zakonodavno-pravno povjerenstvo u postupku razmatranja rješenja, odnosno prijedloga ostvaruju potrebnu suradnju.

Ako Zakonodavno-pravno povjerenstvo prilikom razmatranja rješenja, odnosno prijedloga ocijeni da zakon, drugi propis ili opći akt na koji se odnosi rješenje, odnosno prijedlog ovlaštenog predlagatelja nije potrebno mijenjati, izvijestit će o tome predsjedatelja Zastupničkoga doma i tijela i tijela iz članka 244. st. 2. i 3. ovoga Poslovnika.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma o stavu Zakonodavno-pravnog povjerenstva iz prethodnog stavka izvješćuje Ustavni sud Federacije i određuje predstavnika Zastupničkoga doma u postupku pred Ustavnim sudom Federacije.

Članak 246.

Ako Zakonodavno-pravno povjerenstvo prilikom razmatranja rješenja, odnosno prijedloga ocijeni da ima temelj za izmjenu ili dopunu zakona, drugog propisa ili općeg akta na koji se odnosi rješenje, odnosno prijedlog, ili da prestaje potreba za primjenom tog zakona, drugog propisa ili općeg akta, ili potreba donošenja zakona o prestanku važenja zakona ili prestanku važenja drugog propisa ili općeg akta, predložit će Zastupničkomu domu da donese odgovarajući akt.

Ako Zastupnički dom prilikom razmatranja rješenja, odnosno prijedloga, kao i prijedloga Zakonodavno-pravnog povjerenstva, ocijeni da ima potrebe da se pristupi izmjenama ili dopunama zakona, drugog propisa ili općeg akta ili donošenju zakona o prestanku važenja zakona, drugog propisa ili općeg akta, postupit će sukladno odredbi članka 243. stavak 3. ovoga Poslovnika.

Ako Zastupnički dom prilikom razmatranja akta iz stavka 2. ovoga članka ocijeni da nema potrebe pristupiti izmjenama zakona, drugog propisa ili općeg akta ili donošenju zakona o prestanku važenja zakona, drugog propisa ili općeg akta, o tome će donijeti zaključak.

Članak 247.

Odluku Ustavnoga suda Federacije kojom se utvrđuje da zakon nije u suglasnosti s Ustavom Federacije, koju je Ustavni sud Federacije dostavio Zastupničkomu domu, predsjedatelj Zastupničkoga doma upućuje mjerodavnim radnim tijelima i zastupnicima.

Predsjedatelj Zastupničkoga doma unosi u prijedlog dnevnoga reda prve naredne sjednice Zastupničkoga doma razmatranje prijedloga zaključka koji proizilazi iz odluke Ustavnoga suda Federacije.

Zastupnički dom odlučuje o poduzimanju potrebnih mjera u svezi s odlukom Ustavnoga suda Federacije.

Članak 248.

O zaključku Zastupničkoga doma povodom razmatranja obavijesti Ustavnoga suda Federacije, rješenja, odnosno prijedloga ili odluke Ustavnoga suda Federacije kojom se utvrđuje da zakon, drugi propis ili opći akt nije u suglasnosti s Ustavom Federacije, predsjedatelj Zastupničkoga doma izvješćuje Ustavni sud Federacije i predsjedatelja Doma naroda.

Članak 249.

Zastupnički dom može odlučiti, na zahtjev jedne trećine ukupnoga broja zastupnika, da se pred Ustavnim sudom Federacije pokrene zahtjev za ocjenu ustavnosti prijedloga zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakona koji su usvojila oba doma Parlamenta Federacije, sukladno Ustavu Federacije.

Zahtjev za pokretanje postupka, na temelju odluke Zastupničkoga doma, Ustavnom sudu Federacije podnosi predsjedatelj Zastupničkoga doma.

Članak 250.

Kada Ustavni sud Federacije zatraži od Zastupničkoga doma podatke i obavijesti potrebne za rad Ustavnoga suda Federacije što su od interesa za vođenje postupka pred Ustavnim sudom Federacije, tajnik Zastupničkoga doma prikuplja podatke i obavijesti i dostavlja ih Zakonodavno-pravnom povjerenstvu.

Zakonodavno-pravno povjerenstvo, na temelju podataka i obavještenja, utvrđuje odgovor Ustavnom sudu Federacije i uz odgovor dostavlja podatke i obavijesti iz prethodnoga stavka ovoga članka.

3. Odnosi i suradnja Zastupničkoga doma s Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine

Članak 251.

Odredbe čl. od 242. do 250. ovoga Poslovnika shodno se primjenjuju u odnosima Zastupničkoga doma i Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine.

XII. SURADNJA ZASTUPNIČKOGA DOMA SA SKUPŠTINAMA KANTONA, TIJELIMA GRADOVA I OPĆINA

Članak 252.

Odnosi Zastupničkoga doma s kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim organima temelje se na pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije i zakonom.

XIII. UPORABA JEZIKA I PISMA

Članak 253.

Akti koje donosi Zastupnički dom pišu se i dostavljaju zastupnicima na službenim jezicima Federacije - bosanskome jeziku, hrvatskome jeziku i srpskome jeziku i pišu se službenim pismima - latinicom i ćirilicom.

Materijali koje Vlada i drugi ovlašteni predlagatelji dostavljaju Zastupničkomu domu radi razmatranja i donošenja moraju biti dostavljeni na službenim jezicima Federacije - bosanskome jeziku, hrvatskome jeziku i srpskome jeziku.

Zastupnici se pisanim iskazom očituju na kojem će jeziku primati materijale iz prethodnih stavaka ovoga članka.

Članak 254.

Akti koje donosi Zastupnički dom objavljuju se na službenim jezicima Federacije - bosanskome jeziku, hrvatskome jeziku i srpskome jeziku.

XIV. DAVANJE SVEČANE IZJAVE

Članak 255.

Prilikom stupanja na dužnost, sukladno Ustavu Federacije, daje se svečana izjava koja glasi:

"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obnašati savjesno, pridržavati se Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i zakona, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i jednakopravnost naroda i građana koji u njoj žive."

Tekst svečane izjave se potpisuje.

XV. ISTICANJE GRBA FEDERACIJE I ZASTAVE FEDERACIJE  U SLUŽBENIM PROSTORIJAMA ZASTUPNIČKOGA DOMA

Članak 256.

Isticanje grba Federacije i zastave Federacije u dvoranama za sjednice Zastupničkoga doma i prostorijama klubova zastupnika vrši se sukladno zakonu.

XVI. RAD ZASTUPNIČKOGA DOMA ZA VRIJEME  RATNOGA ILI IZVANREDNOGA STANJA

Članak 257.

Za vrijeme ratnoga ili izvanrednoga stanja primjenjuje se ovaj Poslovnik.

Članak 258.

Za vrijeme ratnoga ili izvanrednoga stanja zastupnici u Zastupničkome domu koji su pozvani na vojnu dužnost ili su iz drugih razloga promijenili svoje prebivalište ili adresu dužni su najkraćim i najbržim putem izvijestiti Zastupnički dom o svakoj promjeni prebivališta i adrese.

Članak 259.

Kolegij Zastupničkoga doma za vrijeme ratnoga ili izvanrednoga stanja pored poslova i zadaća iz članka 85. ovoga Poslovnika:

  • razmatra izravne zadaće koje treba poduzimati u svezi s radom Zastupničkoga doma;
  • predlaže mjere i utvrđuje zadaće koje treba izvršiti i određuje vrijeme i mjesto održavanja sjednica Zastupničkoga doma;
  • razmatra i zauzima stavove o načinu pozivanja zastupnika na sjednicu Zastupničkoga doma i o načinu dostavljanja materijala zastupnicima i može, ako to zahtijevaju posebni uvjeti ratnog ili izvanrednoga stanja, odrediti da se zastupnici pozovu na sjednice javnim pozivom (putem radija, televizije i tiska) ili na drugi način.

Članak 260.

Za vrijeme ratnog ili izvanrednog stanja Kolegij može, sukladno ocjeni političke i sigurnosne situacije, predložiti Zastupničkomu domu da se zakoni, drugi propisi i opći akti usvajaju većinom glasova nazočnih zastupnika; da se donose bez razmatranja nacrta; da se sjednice Zastupničkoga doma i radnih tijela sazivaju u rokovima kraćim od rokova predviđenih ovim Poslovnikom, kao i druga odstupanja od odredaba ovoga Poslovnika.

Materijali za sjednice mogu se uručiti zastupnicima izravno uoči sjednice ili na samoj sjednici, ako nije bilo mogućnosti da se dostave ranije ili iz drugih opravdanih razloga.

Članak 261.

Zastupnički dom radi u sjednici, koja se, po pravilu, održava u Sarajevu.

Iznimno, kad to uvjeti rata ne dozvoljavaju i zbog toga što ne postoji mogućnost da predsjedatelj Zastupničkoga doma sazove sjednicu u Sarajevu, Kolegij može odlučiti da se sjednica Zastupničkoga doma održi u drugom mjestu u Federaciji.

Članak 262.

U ostvarivanju poslova i zadaća iz čl. 259. i 260. ovoga Poslovnika Kolegij ostvaruje izravnu suradnju s Kolegijem Doma naroda.

XVII. KODEKS PONAŠANJA ZASTUPNIKA

Članak 263.

Zastupnički dom većinom glasova zastupnika donosi, na prijedlog posebnog radnog tijela Zastupničkoga doma, Kodeks ponašanja zastupnika.

Kodeks ponašanja zastupnika objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

XVIII. STRUČNA SLUŽBA ZASTUPNIČKOGA DOMA

Članak 264.

Zastupnički dom ima Stručnu službu.

Zastupnički dom, zajedno s Domom naroda, formira Zajedničku službu Parlamenta Federacije.

Ustrojstvo i rad Stručne službe Zastupničkoga doma i Zajedničke službe Parlamenta Federacije uređuje se posebnim aktom koji donosi Administracijsko povjerenstvo Zastupnič- koga doma.

XIX. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 265.

Ovaj Poslovnik primjenjuje se od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".

 

 


* Ovaj Poslovnik sadrži odredbe izvornog teksta Poslovnika koji je objavljen u «Službenim novinama Federacije BiH» broj 69/07 kao i Izmjene i dopune koje su objavljene u «Službenim novinama Federacije BIH» broj 2/08. Broj članaka ovog neslužbenog pročišćenog teksta Poslovnika jednak je broju članaka izvornog teksta Poslovnika.

[1]

 Zaključkom Zastupničkoga doma („Službene novine Federacije BiH“, broj: 78/08) konstituirano je Povjerenstvo za europske integracije sa djelokrugom  naznačenim i u članku 59. 3.a. neslužbenog pročišćenog teksta Poslovnika.

[2]

Zastupnički dom i Dom naroda donijeli su Odluku o obrazovanju Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju (“Službene novine Federacije BiH”, br. 53/07 i 34/10)