Sjednica je počela u 17.42.

Sjednicom je predsjedao predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Elvir Karajbić

Predsjedatelj Karajbić pozdravio je zastupnice i zastupnike, goste kao i predstavnike akreditiranih medijskih kuća koji prate rad sjednice.

Odsustvo sa sjednice opravdali su: Nedžad Šečić, Samira Begić i Boro Krišto.

Temeljem evidencije Stručne službe, predsjedatelj je konstatirao da sjednici nazoči dovoljan broj zastupnika za kvalitetan rad i odlučivanje.

Predsjedatelj je kazao da je ova sjednica zakazana na temelju zahtjeva skupine zastupnika.

S 75 glasova za, bez glasova protiv i s jednim suzdržanim glasom, usvojen je sljedeći:

 

D N E V N I  R E D

 

  1. Prijedlog Rezolucije Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH temeljem presuda Međunarodnog kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezudualnog mehanizma za kaznene sudove.

 

Predsjedatelj je podsjetio da je prijedlog Rezolucije upućen Zastupničkome domu Parlamenta Federacije BiH i dostavljen zastupnicima.

U raspravi nitko nije sudjelovao.

 

S 71 glasom za, bez glasova protiv i s jednim suzdržanim glasom, Zastupnički dom  usvojio je 

           Rezoluciju Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH temeljem presuda Međunarodnog kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju i  Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove,

koja glasi:

Na temelju inicijative 12 udruga žrtava, Prijedlog rezolucije upućuje se zastupnicima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, s ciljem usvajanja Rezolucije o presudama  Međunarodnog kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju i  Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, kao i Rezoluciju  Europskoga parlamenta od 7.srpnja 2005.godine, Rezoluciju Europskoga parlamenta od 15.siječnja 2009.godine, Rezoluciju Europskog parlamenta od 9.srpnja 2015.godine, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Bosne i Hercegovine od 16.lipnja 2008.godine, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 827 od 25. svibnja 1993., 1551 od 9. lipnja 2004. i 1575 od 22. studenoga 2004. godine;

podsjećajući da su

A.bosanskohercegovački grad Srebrenicu, koji je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih  naroda  svojom Rezolucijom br. 819 od 16. travnja 1993.godine, proglasilo zaštićenom zonom UN-a, 11. srpnja 1995. osvojile snage bosanskih Srba, VRS i MUP RS,predvođene generalom Ratkom Mladićem i pod vodstvom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;

B. snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića i paravojne jedinice, uključujući neregularne policijske jedinice, tijekom nekoliko dana nakon pada Srebrenice masovno pogubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su potražili zaštitu u području pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR); budući da je gotovo 30.000 žena, djece i starijih osoba prisilno protjerano u kampanji etničkoga čišćenja velikih razmjera, što taj događaj čini najvećim ratnim zločinom koji se od kraja Drugog svjetskog rata desio u Europi;

C.tragični događaji u Srebrenici su na preživjelim osobama ostavili duboke emocionalne ožiljke te stvorili dugotrajne prepreke političkom pomirenju međuetničkim skupinama u Bosni i Hercegovini (BiH);

D. pokolj u Srebrenici kao genocid prepoznali i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (IRMCT) u presudi Žalbenoga vijeća u predmetu Tužitelj protiv Radovana Karadžića, broj predmeta: MICT-13-55- A, od 20. ožujka 2019, i Međunarodni sud (ICJ) u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore) od 27. veljača 2007, str. 127, stavak 297. (ICJ).

E.posebne jedinice bosanskih Srba odgovorne za brojne povrede Ženevskih konvencija usmjerene protiv civilnoga stanovništva Srebrenice, uključujući protjerivanje tisuća žena, djece i starijih osoba, te silovanja velikog broja žena;

F.sva tijela muškaraca i dječaka iz Srebrenice još nisu locirana ni identificirana unatoč naporima da se otkriju i ekshumiraju masovne grobnice i individualni grobovi;

G. je 1999. glavni tajnik UN-a u svom Izvješću o padu Srebrenice izjavio da UN nije uspio provesti svoj mandat, posebice u pogledu zaštite takozvanih «zaštićenih zona» te da stoga nosi dio odgovornosti;

H. je Europska unija izgrađena na mirnom suživotu i predanoj suradnji među svojim članicama; budući da je odlučnost da se spriječe ponovni ratovi i zločini kojima se krši međunarodno humanitarno pravo u Europi jedan od glavnih motiva procesa europskih integracija;

I. se Bosna i Hercegovina nalazi u procesu europskih integracija i da ima jasnu opredijeljenost ka stjecanju članstva u EU, koja je potvrđena i

izjavom Predsjedništva BiH od 12. prosinca 2018;

J. je 20. ožujka Žalbeno vijeće Međunarodnoga rezidualnog mehanizma za kaznene tribunale (IRMCT) donijelo pravomoćnu presudu u premetuTužitelj protiv Radovana Karadžića, broj predmeta: MICT-13-55, kojom je potvrđena odgovornost Radovana Karadžića za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka poduhvata, uključujući genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, opsadu i širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN-a kao talaca;

 

 Parlament Federacije BiH ovom Rezolucijom se opredijelio da:

  1. obilježava sjećanje na sve žrtve genocida u Srebrenici i okrutnosti počinjenih tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji, te svim žrtvama odaje počast; izražava sućut i solidarnost s obiteljima žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini svojih srodnika;
  2. snažno osuđuje genocid u Srebrenici; odlučno izjavljuje da se takvi zločini

            ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve  da spriječi            ponovno

           počinjenje takvih djela; odbacuje sve oblike negiranja, relativiziranja ili

           pogrešnoga tumačenja  genocida;

      3.   ističe potrebu da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost

           kako bi zajedno radili na boljoj budućnosti za sve građane u zemlji;

            naglašava važnost uloge koju u tom teškom procesu mogu imati susjedne

          države, vjerske vlasti, civilno društvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni

          sustavi;

      4.   naglašava važnost urađenog posla koji je imao Međunarodni kazneni tribunal

           za  bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene

          tribunal Jugoslaviju; smatra da je na državnoj razini potrebno posvetiti veću

          pažnju  suđenjima za ratne zločine, kao i veće zalaganje u traženju nestalih

          osoba u BiH i u regionu;

      5.   izražava opredjeljenost Bosne i Hercegovine ka europskoj perspektivi i procesu pristupanja Bosne i Hercegovine i svih država zapadnoga Balkana Europskoj

           uniji; smatra da su regionalna suradnja i proces europskih integracija najbolji

          načini za promicanje pomirenja i prevladavanja mržnje i podjela;

      6.   poziva na razvoj obrazovnih i kulturnih programa kojima se promiče

          razumijevanje uzroka ratnih okrutnosti i podiže razina svijesti o potrebi za

          promoviranjem mira i promicanjem ljudskih prava i međuvjerske tolerancije;

          izražava svoju potporu organizacijama civilnoga društva kao što su Udruge –

          Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, Udruge žrtava i svjedoka genocida,

          Udruga roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995, Saveza

          logoraša BiH, Udruge logoraša Prijedor 92, Udruge – Žena žrtva rata,

         Udruge Žene Podrinja, Udruge Žene Srebrenice, Organizacije obitelji

         šehida, poginulih branitelja, nestalih osoba «Vrbanja» Kotor-Varoš, Udruge

         nestalih općine Vogošća, Udruge nestalih općine Ilijaš, Udruge zarobljenih

         i nestalih osoba općine Zvornik, glede njihove ključne uloge u podizanju razine

         osviještenosti i izgradnji širih temelja za pomirenje među svim građanima BiH;

      7.   žali što Vijeće sigurnosti UN-a, čija je primarna odgovornost očuvanje

         međunarodnog mira i sigurnosti, nije usvojilo Rezoluciju o obilježavanju sjećanja

        na genocid počinjen u Srebrenici. To je posebno vrijedno žaljenja uzimajući u

        obzir činjenicu da je Međunarodni sud, najviše sudbeno tijelo UN-a, ustanovio

         kako su zločini počinjeni u Srebrenici kazneno djelo genocida;

      8.   snažno pozdravlja odluku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,

            usvojenu jednoglasno, kojom je 11. srpanj proglašen Danom žalosti u Bosni i

          Hercegovini;

      9.   poziva zastupnike u oba doma Parlamentarne skupštine BiH da usvoje zakon o zabrani negiranja genocida, Holokausta i drugih zločina,te slavljenje zločina i           zločinaca;

    10.   poziva i ostala parlamentarna tijela na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj

          razini da usvoje Rezolucije, kojima će potvrditi stavove iz Rezolucija Europskoga

          parlamenta;

    11.   poziva sve razine vlasti u BiH da ponište odluke o imenovanjima institucija,

           objekata, ulica i slično po imenima osuđenih ratnih  zločinaca;

    12.  poziva Narodnu skupštinu RS da ukine odluku o dodjeli odličja za

          osuđenog ratnog zločinca Radovana  Karadžića, kao i za druge osuđene za

          genocid i ratne zločine;

    13. nalaže se Parlamentu Federacije BiH da ovu Rezoluciju proslijedi

          Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, Skupštini

          Brčko Distrika i svim kantonalnim skupštinama.

 

 

            Predsjedatelj je zaključio  2. izvanrednu sjedncu u 17.54.

 

Transkript i prijepis transkripta sjednice čine sastavni dio Zapisnika.

 

 

 

 

                     v. d. TAJNIKA                                                                         PREDSJEDATELJ

                ZASTUPNIČKOGA DOMA                                                ZASTUPNIČKOGA DOMA

            PARLAMENTA FEDERACIJE BIH                               PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

            

                       Stela Ibrović                                                                 mr.sci.  Elvir Karajbić

 

 


 

Zapisnici sa sjednica