Akti

 

POSLOVNIK PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 

 

I. OPŠTE ODREDBE 

Član 1. 

Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Poslovnik Predstavničkog doma) utvrđuju se: prava i dužnosti poslanika i klubova poslanika političkih stranaka zastupljenih u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom); javnost rada Predstavničkog doma; organizacija i način rada Predstavničkog doma; programiranje i usklađivanje rada Predstavničkog doma; akti Predstavničkog doma; odnos Predstavničkog doma i predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: predsjednik Federacije) i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: potpredsjednici Federacije); ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema premijeru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: premijer) i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), federalnim ministarstvima i drugim organima Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija); odnos Predstavničkog doma prema političkim strankama u Federaciji; ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema ombudsmenima; saradnja sa Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud Federacije); ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema drugim organima u Federaciji; saradnja sa Domom naroda Parlamenta Federacije (u daljnjem tekstu: Dom naroda); saradnja sa skupštinama kantona i gradskim i opštinskim vlastima; interparlamentarna saradnja; upotreba jezika i pisma; davanje svečane izjave; isticanje grba Federacije i zastave Federacije u službenim prostorijama Predstavničkog doma i rad Predstavničkog doma za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja. 

Poslovnikom Predstavničkog doma uređuju se odnosi i saradnja Predstavničkog doma sa Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine i drugim organima Bosne i Hercegovine, kao i ostala pitanja od značaja za rad Predstavničkog doma. 

Član 2. 

Predstavnički dom se organizuje i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije), zakonu i odredbama ovog Poslovnika. 

Član 3. 

Ako neko pitanje organizacije i rada Predstavničkog doma nije uređeno ovim Poslovnikom, uređuje se zaključkom Predstavničkog doma. 

Zaključak iz prethodnog stava primjenjuje se danom donošenja ako zaključkom nije drugačije određeno. 

Član 4. 

Predstavnički dom radi u sjednicama. 

Sjednice Predstavničkog doma obilježavaju se rednim brojevima u okviru izbornog mandata. 

Član 5. 

Predstavnički dom saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon objavljivanja rezultata glasanja. 

Sazivanje prve sjednice vrši predsjedavajući prethodnog saziva i predsjedava sjednicom do izbora novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma. 

Ukoliko predsjedavajući iz prethodnog saziva nije u mogućnosti sazvati sjednicu Predstavničkog doma, sjednicu će sazvati najstariji poslanik novog saziva Predstavničkog doma. 

Član 6. 

Predstavnički dom ima pravo na pečat Predstavničkog doma i na druge pečate, u skladu sa Ustavom Federacije i zakonom. 

II. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI POSLANIKA 

Član 7. 

Predstavnički dom se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. 

Član 8. 

Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije. 

Član 9. 

Poslanik ima pravo i dužnost da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma i sjednicama radnih tijela Predstavničkog doma čiji je član i da učestvuje u njihovom radu i odlučivanju. 

U ostvarivanju svojih funkcija poslanik može da učestvuje i u radu radnih tijela u kojima nije član, bez prava odlučivanja. 

U stvaranju uslova za ostvarivanje ovog prava poslanik se blagovremeno obavještava o sjednicama i na njegov zahtjev dostavljaju mu se odgovarajući materijali.  

Poslanik je dužan izvršavati zadatke koje mu, u okviru svog djelokruga, povjeri Predstavnički dom ili radno tijelo čiji je član. 

Član 10. 

Poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma ili sjednici radnog tijela Predstavničkog doma, ili iz određenog razloga treba u toku rada da napusti sjednicu, dužan je o tome da blagovremeno obavijesti predsjedavajućeg Predstavničkog doma, odnosno predsjednika odgovarajućeg radnog tijela i iznese razloge zbog kojih odsustvuje. 

Član 11. 

U ostvarivanju svojih funkcija u Predstavničkom domu poslanik ima pravo i dužnost da, u okviru prava i dužnosti Predstavničkog doma, pokreće inicijative za donošenje i izmjenu Ustava Federacije, zakona i drugih propisa i opštih akata Predstavničkog doma, da pokreće raspravu o izvršavanju ovih akata, kao i pitanja provođenja politike, da postavlja poslanička pitanja u okviru djelokruga Predstavničkog doma i pokreće inicijative od interesa za narode i građane i političke stranke čije interese neposredno izražava u Predstavničkom domu. 

Član 12. 

Poslanik može tražiti da se u Predstavničkom domu odloži odlučivanje o određenom pitanju koje smatra izuzetno značajnim, a o kome se u raspravi izraze suprotni stavovi u odnosu na stav njegovog kluba. 

Član 13. 

Poslanik ima pravo da bude redovno i blagovremeno obaviješten o radu Predstavničkog doma, Doma naroda, predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih ministarstava, federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: federalni organi uprave) i organizacija koje obavljaju poslove od interesa za Federaciju ili vrše javna ovlašćenja, kao i o svim pitanjima koja su značajna za vršenje njegove funkcije. 

Član 14. 

Poslanici su dužni čuvati tajne podatke i za to su odgovorni. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma i predsjednici radnih tijela Predstavničkog doma prilikom dostavljanja materijala poslanicima pripremljenih u Predstavničkom domu utvrđuju stepen tajnosti tih materijala u skladu sa posebnim propisom. 

Odredbe stava 1. ovog člana odnose se i na materijale koje Vlada Federacije i drugi organi Federacije dostavljaju Predstavničkom domu sa oznakom određenog stepena povjerljivosti sve dok ti organi ne skinu takve oznake ili to ne učini Predstavnički dom za materijale koje je dostavila Vlada Federacije ili drugi organ Federacije, kao i na podatke koje poslanik sazna na sjednici Predstavničkog doma ili sjednicama radnih tijela u vezi sa pitanjem koje se razmatra bez prisustva javnosti. 

Utvrđivanje stepena povjerljivosti iz stava 2. ovog člana, skidanje takvih oznaka kada to čini Predstavnički dom u smislu prethodnog stava i način rukovanja materijalima označenim određenim stepenom povjerljivosti uređuju se posebnim aktom, koji donosi Predstavnički dom. 

Član 15. 

Poslanicima se dostavljaju materijali koji će biti na dnevnom redu sjednica Predstavničkog doma i radnih tijela čiji su članovi, kao i materijali namijenjeni za njihovo informisanje. 

Član 16. 

Poslanici Predstavničkog doma za vršenje poslaničke funkcije imaju pravo na platu, naknadu za poslaničko angažovanje, te naknadu određenih materijalnih troškova i druge naknade na osnovu posebnog akta Predstavničkog doma, odnosno akta Administrativne komisije. 

Za neizvršavanje obaveza u vršenju poslaničke funkcije (neopravdano odsustvo sa sjednica Predstavničkog doma i radnih tijela i slično) poslanicima se aktom iz stava 1. ovog člana može umanjiti naknada za poslaničko angažovanje, odnosno druga primanja i naknade iz stava 1. ovog člana. 

Član 17. 

Poslanicima se izdaje poslanička legitimacija sa brojem. 

Poslanička legitimacija ne smije se ustupati drugim licima i poslanici su dužni da se staraju o njenom korišćenju i čuvanju. 

U poslaničkoj legitimaciji navodi se: ime i prezime poslanika, imunitetsko pravo poslanika i druga prava utvrđena posebnim propisima. 

Sadržina, oblik i način vođenja evidencije poslaničkih legitimacija uređuje se posebnim pravilnikom, koji donosi predsjedavajući Predstavničkog doma. 

Sekretar Predstavničkog doma stara se o izdavanju i evidenciji izdatih poslaničkih legitimacija. 

Član 18. 

Poslanik uživa imunitet od dana verifikacije do prestanka mandata, u skladu sa ustavom i zakonom. 

Član 19. 

Poslanik ne može biti krivično gonjen niti odgovoran u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije. 

Poslanik ne može biti pritvoren ili lišen slobode od bilo kojeg organa vlasti u Federaciji bez odobrenja Predstavničkog doma. 

Po dobivanju obavještenja od nadležnog organa o potrebi izricanja pritvora poslaniku, ukoliko je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je obavezan pritvor, predsjedavajući Predstavničkog doma dužan je u roku od 48 časova od prijema obavještenja sazvati sjednicu Predstavničkog doma, koja će se održati najkasnije u roku pet dana od dana sazivanja. 

Član 20. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika prosljeđuje Mandatsko-imunitetskoj komisiji. 

Mandatsko-imunitetska komisija dužna je bez odgađanja raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika, te o tome podnijeti izvještaj Predstavničkom domu na sjednici zakazanoj u roku propisanom u članu 19. stav 3. 

Član 21. 

Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika, Predstavnički dom odlučuje na osnovu izvještaja Mandatsko-imunitetske komisije.

Odluku o uspostavljanju ili skidanju imuniteta Predstavnički dom dužan je dostaviti nadležnom organu najkasnije u roku od pet dana. 

Član 22. 

Kada Predstavnički dom da odobrenje za određivanje pritvora, odnosno za pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika, poslanik može biti pritvoren, odnosno krivični se postupak protiv njega može voditi samo za krivično djelo za koje je dato odobrenje. 

Član 23. 

Poslanik ima pravo podnijeti ostavku na poslaničku funkciju. 

Ostavka se podnosi predsjedavajućem Predstavničkog doma pismeno. 

Poslanik koji podnosi ostavku ili drugi poslanici mogu zahtijevati vođenje rasprave o ostavci. Ukoliko i nakon rasprave poslanik ostane pri ostavci, predsjedavajući konstatuje da je poslaniku prestao mandat poslanika u Predstavničkom domu. 

III. KLUBOVI POSLANIKA 

Član 24. 

U Predstavničkom domu obrazuju se klubovi poslanika političkih stranaka zastupljenih u Predstavničkom domu (u daljnjem tekstu: klubovi poslanika). 

Klubovi poslanika obrazuju se kao oblik djelovanja poslanika u Predstavničkom domu (posebno u pripremama i utvrđivanju prijedloga dnevnih redova sjednica Predstavničkog doma). 

Član 25. 

Klub poslanika čini najmanje tri poslanika iz jedne ili iz nekoliko udruženih političkih stranaka, odnosno nezavisnih poslanika. 

Klub poslanika ima predsjednika i zamjenika predsjednika kluba poslanika, koji koordiniraju rad kluba i ostvaruju saradnju sa drugim klubovima poslanika. 

Član 26. 

Klubovi poslanika mogu obrazovati koordinaciono tijelo za međusobnu saradnju. 

Član 27. 

Zadaci, organizacija, način rada i prava i dužnosti članova kluba poslanika utvrđuju se pravilima koja donose klubovi poslanika. 

Član 28. 

Predstavnički dom osigurava prostorije za rad klubova poslanika, neophodna finansijska sredstva za njihovu neposrednu aktivnost u Predstavničkom domu, dokumentaciju i druga obavještenja u vezi sa radom Predstavničkog doma, radnih tijela Predstavničkog doma, službena glasila Federacije i službena glasila Bosne i Hercegovine i vršenje administrativno-tehničkih i drugih usluga. 

IV. JAVNOST RADA 

Član 29. 

Predstavnički dom radi javno. 

Predstavnički dom osigurava javnost rada blagovremenim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu. 

Predstavnički dom će koristiti web stranicu Predstavničkog doma da informiše javnost o svom radu. 

Predstavnički dom osigurava, pod jednakim uslovima, dostupnost informacija kojima raspolaže svim javnim glasilima, osim informacija koje predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, utvrđenu zakonom, odnosno drugim propisima donesenim na osnovu zakona. 

Član 30. 

Nacrti, odnosno prijedlozi akata Predstavničkog doma, kao i usvojeni akti Predstavničkog doma mogu se u cijelosti objaviti u dnevnoj štampi ili kao posebne publikacije. 

Član 31. 

Građanima se, u skladu sa pravilnikom koji donosi Kolegij Predstavničkog doma i prostornim mogućnostima, osigurava slobodan pristup sjednicama Predstavničkog doma i sjednicama radnih tijela, s tim da mogu prisustvovati sjednicama u dijelu sale predviđenom za slušaoce. 

Član 32. 

Sekretar Predstavničkog doma stara se da se u salama Predstavničkog doma u kojima se održavaju sjednice Predstavničkog doma posebnim natpisima odrede mjesta za poslanike, predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije, predstavnike Vlade Federacije, zaposlenike Stručne službe Predstavničkog doma, goste i novinare. 

Član 33. 

Na sjednici Predstavničkog doma i na sjednicama radnih tijela može se odlučiti da se o pitanjima iz člana 14. ovog Poslovnika raspravlja bez prisustva javnosti. 

Član 34. 

Predstavnici sredstava informisanja imaju pravo prisustvovati sjednicama Predstavničkog doma i radnih tijela i obavještavati javnost o njihovom radu.  

Na sjednicama iz prethodnog stava može se odlučiti da predstavnici sredstava informisanja mogu prisustvovati sjednici i kada se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu predstavnici sredstava informisanja davati za javnost samo ona obavještenja za koja se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavještenja o takvom pitanju daju tek nakon isteka određenog vremena. 

Član 35. 

Pravo je i dužnost sredstava informisanja da iznose informacije o pitanjima koja se razmatraju u Predstavničkom domu. 

U svrhu pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uslova za rad, predstavnicima sredstava informisanja u Predstavničkom domu pravovremeno se dostavljaju materijali za sjednice i osiguravaju uslovi za njihov rad, organizuju razgovori sa predstavnicima predlagača materijala ili sa funkcionerima u Predstavničkom domu i drugi kontakti. 

Član 36. 

Radi potpunijeg i tačnijeg obavještavanja javnosti o rezultatima rada na sjednicama mogu se izdavati službena saopštenja za štampu i za druga sredstva informisanja, kao i organizovati konferencije za štampu. 

Službena saopštenja iz prethodnog stava daju se naročito poslije sjednica održanih bez prisustva javnosti, kao i u drugim slučajevima kada se to na sjednicama odluči. Ako tekst službenog saopštenja nije utvrđen na sjednici, tekst utvrđuju predsjedavajući i dva potpredsjedavajuća sjednice. 

Konferencija za štampu održava se kada to odluči predsjedavajući Predstavničkog doma, radno tijelo ili klub poslanika. Tom prilikom istovremeno se određuje i predstavnik koji će tu konferenciju održati. 

Član 37. 

Tok rada sjednice Predstavničkog doma snima se tonski ili se vode stenografske bilješke. 

Na osnovu tonskog snimka, odnosno stenograma sačinjavaju se zabilješke koje prethodno autorizuju učesnici u raspravi na sjednici. 

V. ORGANIZACIJA I NAČIN RADA PREDSTAVNIČKOG DOMA 

1. Konstituiranje Predstavničkog doma 

Član 38. 

Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma i dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma biraju se iz reda poslanika na sjednici Predstavničkog doma poslije izvršene verifikacije mandata poslanika u Predstavničkom domu. 

Prijedlog za izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma i dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma podnose klubovi poslanika. 

Član 39. 

Predstavnički dom ima sekretara, koji se postavlja u skladu sa zakonom.  

Član 40. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma i potpredsjedavajući Predstavničkog doma ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. 

2. Predsjedavajući Predstavničkog doma, potpredsjedavajući Predstavničkog doma i sekretar Predstavničkog doma 

Član 41. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma: 

• predstavlja Predstavnički dom; 
• učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Predstavničkog doma;  
• učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Kolegija Predstavničkog doma; 
• pokreće razmatranje pitanja iz djelokruga Predstavničkog doma na sjednicama; 
• dogovara se s predsjedavajućim Doma naroda o načinu i rokovima pretresanja odluka koje zahtijevaju potvrdu oba doma; 
• stara se o ostvarivanju programa rada Predstavničkog doma i o tome obavještava Predstavnički dom; 
• stara se o primjenjivanju ovog Poslovnika; 
• stara se o ostvarivanju načela javnosti u radu Predstavničkog doma i radnih tijela Predstavničkog doma; 
• stara se o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika u Predstavničkom domu u vezi sa vršenjem njihove funkcije iz djelokruga Predstavničkog doma; 
• stara se o odnosima i saradnji Predstavničkog doma sa drugim federalnim organima; 
• potpisuje akta koja donosi Predstavnički dom; i 
• daje uputstva sekretaru Predstavničkog doma u vezi sa izvršavanjem poslova i zadataka. 

Član 42. 

Ukoliko je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen da vrši svoje dužnosti, on u dogovoru sa potpredsjedavajućim Predstavničkog doma odlučuje ko će izvršavati njegove dužnosti. 

Član 43. 

Sekretar Predstavničkog doma pomaže predsjedavajućem Predstavničkog doma u pripremanju i rukovođenju sjednicama i u usklađivanju poslova Predstavničkog doma i radnih tijela Predstavničkog doma, osigurava vođenje zapisnika sjednica Predstavničkog doma, vrši prozivanje poslanika u Predstavničkom domu, stara se o objavljivanju zabilješki sačinjenih na osnovu tonskog snimka sjednice, odnosno stenograma i vrši druga prava i dužnosti utvrđene ovim Poslovnikom, kao i druge poslove koje mu stavi u dužnost predsjedavajući i potpredsjedavajući Predstavničkog doma. 

U slučaju da je sekretar Predstavničkog doma spriječen da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma, predsjedavajućem Predstavničkog doma u rukovođenju sjednicom pomaže poslanik kojeg odrede predsjedavajući i potpredsjedavajući Predstavničkog doma. 

3. Radna tijela Predstavničkog doma 

Član 44. 

Za razmatranje pitanja koja su u nadležnosti Predstavničkog doma, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih opštih akata Predstavničkog doma i za pripremanje i obavljanje drugih poslova za Predstavnički dom osnivaju se stalna i povremena radna tijela. 

Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im ovim Poslovnikom ili odlukom Predstavničkog doma data u neposrednu nadležnost. 

Radna tijela na osnovu zaključka Predstavničkog doma sprovode istragu i u tu svrhu mogu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumente. 

Stalna radna tijela osnivaju se ovim Poslovnikom ili odlukom Predstavničkog doma. 

Povremena radna tijela osnivaju se zaključkom Predstavničkog doma. 

Član 45. 

Predstavnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnog tijela koji se biraju iz reda poslanika u Predstavničkom domu. Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke. 

Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovana lica iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih radnika ne može biti veći od jedne polovine članova komisije. 

Broj članova radnih tijela određuje se odlukom Predstavničkog doma prilikom izbora članova radnog tijela. 

Radno tijelo čine, po pravilu, poslanici iz svih klubova poslanika srazmjerno zastupljenosti političkih stranaka u Predstavničkom domu, s tim da jedan poslanik može biti član u najviše tri radna tijela. 

Član 46. 

Predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela, organizuje rad radnog tijela. 

Predsjednik radnog tijela: pokreće inicijativu za razmatranje pojedinih pitanja iz djelokruga radnog tijela; stara se o obavještavanju članova radnog tijela o pitanjima iz djelokruga radnog tijela; sarađuje sa predsjedavajućim i potpredsjedavajućim Predstavničkog doma, predsjednicima radnih tijela Predstavničkog doma, predsjednicima zajedničkih radnih tijela oba doma Parlamenta Federacije i predsjednicima radnih tijela Doma naroda, sa predsjednicima klubova poslanika u Predstavničkom domu, sa funkcionerima koji rukovode federalnim organima uprave i sa predstavnicima odgovarajućih organizacija; stara se o izvršavanju zaključaka radnog tijela; potpisuje akta koja donosi radno tijelo; usmjerava rad sekretara radnog tijela, kao i rad članova radnog tijela iz reda stručnih i naučnih radnika u vezi sa pripremom sjednice radnog tijela i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom ili odlukom o obrazovanju radnog tijela. 

Član 47. 

Zamjenik predsjednika radnog tijela zamjenjuje predsjednika radnog tijela kada je on spriječen da vrši dužnost predsjednika. 

Član 48. 

Predsjednika radnog tijela i njegovog zamjenika u slučaju njihove odsutnosti zamjenjuje član radnog tijela koga odredi radno tijelo.

Član 49. 

Radno tijelo radi u sjednici. 

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik radnog tijela na osnovu vlastite inicijative, a dužan je da sazove sjednicu kada to zatraži predsjedavajući Predstavničkog doma, odnosno potpredsjedavajući Predstavničkog doma, zamjenik predsjednika tog radnog tijela ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela. 

Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu radnog tijela, po pravilu osam dana prije održavanja sjednice, a iz opravdanih razloga može je sazvati i u kraćem roku. 

Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada je dužan da to učini, sjednicu će sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela. 

Radno tijelo može da radi ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova, osim u slučajevima odlučivanja o pitanjima iz neposrednog djelokruga radnog tijela, kada odluke donosi većinom od ukupnog broja članova radnog tijela. 

Član 50. 

Radno tijelo sarađuje sa drugim radnim tijelima Predstavničkog doma, zajedničkim radnim tijelima oba doma Parlamenta Federacije i radnim tijelima Doma naroda o pitanjima od zajedničkog interesa i može sa drugim radnim tijelima održavati zajedničke sjednice. 

Radno tijelo u izvršavanju zadataka iz svog djelokruga može ostvarivati saradnju sa odgovarajućim tijelima: predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih organa uprave, skupština kantona, opštinskih vijeća u Federaciji, kao i sa odgovarajućim tijelima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske. 

Radna tijela mogu, u dogovoru sa tijelima iz prethodnog stava, organizovati zajedničko proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja. 

Radi potpunijeg sagledavanja određenih pitanja, na sjednicu radnog tijela se mogu pozivati predstavnici odgovarajućih organa i organizacija, kao i pojedini stručni, naučni i javni radnici. 

Član 51. 

Sjednici radnog tijela prisustvuje predlagač, odnosno predstavnik predlagača nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa i opšteg akta koje ono razmatra. Predstavnik Vlade Federacije može učestvovati u radu radnog tijela i kad Vlada Federacije nije predlagač. 

Ako predlagač ne uputi svog predstavnika na sjednicu radnog tijela, a radno tijelo ocijeni da je prisustvo predlagača neophodno, može odgoditi razmatranje tog pitanja i o tome obavijestiti predlagača, koji je dužan osigurati da njegov predstavnik prisustvuje sjednici radnog tijela. 

Član 52. 

Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga, sastavljanja izvještaja i pripremanja zakona ili drugog opšteg akta, radno tijelo može osnovati radnu grupu. 

Član 53. 

Kad podnosi izvještaj ili prijedlog Predstavničkom domu, radno tijelo određuje izvjestioca, koji na sjednici Predstavničkog doma može obrazložiti stav ili prijedlog radnog tijela. 

Član 54. 

Predstavnički dom sa Domom naroda može osnovati stalna ili povremena zajednička radna tijela iz reda poslanika, odnosno delegata i stručnjaka za praćenje, pretresanje i proučavanje određenih pitanja, kao i za pripremanje i podnošenje prijedloga za donošenje zakona, nacrta ili prijedloga zakona ili drugih akata iz nadležnosti oba doma Parlamenta Federacije. 

Djelokrug, zadaci i ovlašćenja zajedničkog radnog tijela utvrđuju se poslovnicima, odnosno odlukama oba doma Parlamenta Federacije. 

U zajednička radna tijela bira se jednak broj članova iz oba doma Parlamenta Federacije. 

Predsjednik i zamjenik predsjednika zajedničkog radnog tijela ne mogu biti članovi u istom domu Parlamenta Federacije. 

Zajedničko radno tijelo se smatra osnovanim kada oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu poslovnikom ili odlukom osnuju zajedničko radno tijelo. Izbor članova radnog tijela se smatra izvršenim kad oba doma Parlamenta Federacije donesu odluku o izboru članova radnog tijela u istovjetnom sastavu. 

Član 55. 

U načinu rada zajedničkih radnih tijela shodno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na radna tijela Predstavničkog doma ako odlukom o obrazovanju zajedničkog radnog tijela nije drugačije određeno. 

Član 56. 

Predstavnički dom ima sljedeća radna tijela: 

1.    Ustavnu komisiju; 

2.    Zakonodavno-pravnu komisiju; 

3.    Administrativnu komisiju; 

3a.  Komisiju za evropske integracije

4.    Komisiju za zaštitu ljudskih prava i sloboda; 

5.    Komisiju za bezbjednost; 

6.    Komisiju za izbor i imenovanje; 

7.    Komisiju za informisanje; 

8.    Komisiju za jezička pitanja; 

9.     Mandatno-imunitetsku komisiju; 

10.    Komisiju za jednakopravnost  spolova; 

11.    Komisiju za lokalnu samoupravu; 

12.    Komisiju za pitanja mladih; 

12.a.  Etičku komisiju;

13.    Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku; 

14.    Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju; 

15.    Odbor za promet i komunikacije; 

16.    Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju; 

17.    Odbor za pravdu i opštu upravu; 

18.    Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih lica; 

19.    Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport; 

20.    Odbor za boračka i invalidska pitanja; 

21.    Odbor za rad i socijalnu zaštitu; 

22.    Odbor za zdravstvo; 

23.    Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo; i 

24.    Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, ekologiju i turizam. 

1. Ustavna komisija 

Član 57.

 Ustavna komisija: 

• prati ostvarivanje Ustava Federacije; 
• razmatra pitanja od značaja za daljnji razvoj i izgradnju ustavnog sistema i inicira usklađivanje ustavnih odredbi sa promjenama u društvenim odnosima; 
• proučava i obrađuje inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Federacije i Ustava Bosne i Hercegovine i o njima daje mišljenje; 
• stara se o sprovođenju javne rasprave i izvještava Predstavnički dom o rezultatima javne rasprave; 
• daje mišljenje o prijedlozima za izmjene, odnosno dopune prijedloga amandmana na Ustav Federacije; 
• prati izmjene i dopune Ustava Bosne i Hercegovine i usaglašenost Ustava Federacije sa Ustavom Bosne i Hercegovine; i 
• razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjene Ustava Federacije i o tome obavještava Predstavnički dom. 

2. Zakonodavno-pravna komisija 

Član 58. 

Zakonodavno-pravna komisija: 

• razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Predstavnički dom u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima Predstavničkom domu; 
• razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Predstavnički dom; 
• razmatra, na zahtjev Predstavničkog doma, opšte akte organizacija i zajednica na koje Predstavnički dom daje potvrdu, odnosno saglasnost sa stanovišta usklađenosti sa Ustavom Federacije i zakonom i o tome podnosi izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima; 
• utvrđuje prečišćene tekstove zakona, drugih propisa i opštih akata Predstavničkog doma ako je za to ovlašćena; 
• učestvuje u pripremanju programa rada zakonodavne djelatnosti Predstavničkog doma i 
• obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. 

Prijedlozi Komisije koji su formulisani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i opštih akata unose se u njen izvještaj i smatraju se amandmanima. 

3. Administrativna komisija 

Član 59. 

Administrativna komisija: 

• priprema, utvrđuje i donosi akta kojima se uređuju naknade plata poslanika u Predstavničkom domu, plata funkcionera koje bira, odnosno imenuje Predstavnički dom, kao i naknade određenih materijalnih troškova poslanika i funkcionera, donosi akta iz člana 264. ovog Poslovnika koji se odnose na organizaciju i rad Stručne službe Predstavničkog doma i Zajedničke službe Parlamenta, plata rukovodećih državnih službenika i ostalih zaposlenika u Stručnoj službi Predstavničkog doma i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije, te donosi odgovarajuća akta za njihovu primjenu, kao i pojedinačna akta o platama i naknadama materijalnih i drugih primanja; 
• utvrđuje visinu naknade i posebne naknade za rad članovima radnih tijela izabranih iz reda naučnih, stručnih i javnih radnika; 
• utvrđuje prijedlog za osiguranje sredstava u budžetu Federacije za rad Parlamenta Federacije i korišćenje tih sredstava; 
• obavlja sve poslove u vezi sa osiguranjem stanova za potrebe Predstavničkog doma i Zajedničkih službi Parlamenta Federacije i raspolaže tim stanovima, odlučuje o njihovom dodjeljivanju na korišćenje, o zamjeni i o jednokratnom prijenosu prava korišćenja, u skladu sa zakonom; 
• odlučuje o dodjeljivanju privremenog smještaja funkcionerima i, po potrebi, drugim zaposlenicima u Stručnoj službi Predstavničkog doma i Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije ili drugim federalnim organima; 
• utvrđuje uslove i način korišćenja putničkih automobila za obavljanje službenih poslova; i 
• obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom i drugim opštim aktom Predstavičkog doma. 

3.a. Komisija za evropske integracije[1]  

• razmatra pitanja koja su u vezi s evropskim integracijama, i njihov odnos sa organima vlasti u Bosni i Hercegovini;
• prati usklađivanja propisa Bosne i Hercegovine i Federacije sa standardima Evropske unije (u daljem tekstu: EU);
• uspostavlja i ostvaruje saradnju sa komisijama i tijelima za saradnju sa evropskim integracijama drugih parlamenata u Bosni i Hercegovini i inostranstvu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;
• prati izvršavanja prava i obaveza Federacije proizašlih iz međunarodnih ugovora koji se odnose na evropski put Bosne i Hercegovine;
• analizira aktivnosti integracijske strategije za Bosnu i Hercegovinu – i pregovore sa EU;
• učestvuje u izradi studija koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put;
• sarađuje s institucijama u Bosni i Hercegovini – Direkcijom za evropske integracije o aktivnostima Bosne i Hercegovine i EU;
• organizuje  prezentacije javnog mišljenja o evropskom putu Bosne i Hercegovine;
• pohranjuje i sistematski prezentira članovima Komisije informacija u vezi s EU;
• informacije o korištenju dodijeljenih sredstava EU Bosni i Hercegovini;
• informacija o toku pregovora Bosne i Hercegovine sa EU i
• druga pitanja.

4. Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda 

Član 60. 

Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda: 

• razmatra pitanja u vezi sa kršenjem sloboda i prava građana utvrđenih Ustavom Federacije i zakonima Federacije od državnih organa, javnih ustanova i organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kao i šira pitanja od značaja za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja pokreću ombudsmeni, građani, političke organizacije i udruženja građana, druge organizacije i zajednice i o tome izvještava Predstavnički dom; ukazuje na pojave i probleme u ostvarivanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava i predlaže mjere za njihovu efikasniju zaštitu. Po pravilu, Komisija ne razmatra pitanja po kojima su u toku sudski i drugi postupci, osim ako se radi o neprihvatljivom odugovlačenju postupka ili očiglednoj zloupotrebi vlasti i samovolji na koje ukaže ombudsmen; 

 

• razmatra predstavke, žalbe i prijedloge koje građani upućuju ili neposredno podnose Predstavničkom domu i o tome obavještava podnosioca; 
• neposredno radi na predstavkama, žalbama i prijedlozima koji se odnose na prava i dužnosti za koje je u Ustavu Federacije utvrđeno da ih vrši Federacija i njeni organi i o svom stavu obavještava podnosioca predstavke, žalbe, odnosno prijedloga i predlaže nadležnim organima i organizacijama mjere za rješavanje pitanja i problema iznesenih u predstavkama, žalbama i prijedlozima; 
• razmatra, proučava i analizira pojave i probleme na koje se u predstavkama, žalbama i prijedlozima ukazuje, radi sagledavanja uzroka zbog kojih se oni podnose, i o tome obavještava Predstavnički dom; 
• razmatra predstavke, žalbe i prijedloge u kojima se pokreće pitanje odgovornosti funkcionera koje bira ili imenuje Predstavnički dom i dostavlja ih sa svojim mišljenjem nadležnom tijelu Predstavničkog doma i
• razmatra predstavke, žalbe i prijedloge u kojima se ukazuje na pojave koje nastaju u primjeni zakona i drugih akata ili na nepravilno izvršavanje tih akata i o tome obavještava Predstavnički dom i nadležna radna tijela Predstavničkog doma i predlaže preduzimanje određenih mjera. 

Predstavke, žalbe i prijedloge kojima se pokreću inicijative za donošenje, izmjenu ili dopunu zakona i drugih akata Komisija dostavlja predsjedavajućem Predstavničkog doma i potpredsjedavajućim Predstavničkog doma. 

5. Komisija za bezbjednost 

Član 61. 

Komisija za bezbjednost: razmatra pitanja sistema i politike u oblasti bezbjednosti u okviru prava i dužnosti Predstavničkog doma i, u vezi s tim, daje mišljenja i prijedloge Predstavničkom domu; predlaže mjere za organizovanje, vođenje i razvoj bezbjednosti Federacije; razmatra pitanja suzbijanja terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlašćene trgovine drogom i organizovanog kriminala; razmatra pitanja o nabavljanju, držanju i nošenju oružja; razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih opštih akata kojima se reguliše oblast bezbjednosti Federacije i daje mišljenja i prijedloge Predstavničkom domu. 

Komisija može provoditi istragu i u tu svrhu zahtijevati svjedočenja, dokaze i dokumente. 

6. Komisija za izbor i imenovanje 

Član 62. 

Komisija za izbor i imenovanje: prati provođenje ustavnih načela i zakonskih odredbi koje se odnose na ostvarivanje politike u ovoj oblasti, pretresa sva pitanja u vezi sa izborom, imenovanjem, postavljenjem i razrješenjem, kao i druga pitanja u vezi s tim iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

Komisija sarađuje sa odgovarajućim tijelima drugih organa i organizacija u Federaciji, pribavlja njihova mišljenja i utvrđuje prijedloge za izbor, imenovanje, postavljenje i razrješenje iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

O pitanjima izbora, imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti drugih organa i organizacija Federacije, kad je predviđeno da se traži mišljenje, odnosno konsultovanje Predstavničkog doma, Komisija daje mišljenje tim organima i organizacijama. 

Komisija, zajedno sa nadležnim radnim tijelom Doma naroda, postavlja rukovodeće državne službenike u Zajedničkoj službi Parlamenta Federacije. 

7. Komisija za informisanje 

Član 63. 

Komisija za informisanje: razmatra pitanja informisanja javnosti o radu Predstavničkog doma i radnih tijela Predstavničkog doma; predlaže, odnosno preduzima mjere za unapređivanje informisanja javnosti o pitanjima koja se razmatraju i o kojima se odlučuje u Predstavničkom domu; stara se o ostvarivanju posebnog društvenog interesa Predstavničkog doma u javnim preduzećima informativne djelatnosti čiji je osnivač Federacija, u skladu sa zakonom, te razmatra nacrte i prijedloge zakona, drugih propisa i opštih akata i druga pitanja iz oblasti informisanja i daje mišljenja i prijedloge Predstavničkom domu. 

8. Komisija za jezička pitanja 

Član 64. 

Komisija za jezička pitanja:

- prati ostvarivanje jednakopravnosti i ravnomjerne upotrebe službenih jezika u Federaciji BiH – bosanskog jezika, hrvatskog jezika i srpskog jezika, te po potrebi predlaže postupke za njihovo ostvarivanje;

- utvrđuje istoznačnost tekstova prijedloga pravno-normativnih i drugih akata koje usvaja Predstavnički doma;

- rješava tekuća pitanja u vezi s djelokrugom Komisije;

Komisija može po potrebi osnovati potkomisije za bosanski jezik, za hrvatski jezik i za srpski jezik.

Potkomisija:

a) ocjenjuje usaglašenost tekstova sa standardno jezičkim normama jezika na kojim su napisani;

b) pruža pomoć lektorskim sekcijama za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik iznošenjem mišljenja, prijedloga i sugestija u vezi s primjenom jezičkih standarda.

9. Mandatno-imunitetska komisija 

Član 65. 

Mandatno-imunitetska komisija: razmatra pitanja u vezi sa primjenom imuniteta poslanika u Predstavničkom domu; obavještava Predstavnički dom o slučajevima koji povlače prestanak mandata poslanika; obavlja poslove Verifikacione komisije u vezi sa verifikacijom mandata poslanika koji su naknadno izabrani. 

10. Komisija za jednakopravnost spolova 

Član 66. 

Komisija za jednakopravnost spolova: razmatra nacrte i prijedloge zakonskih propisa i opštih akata iz nadležnosti Predstavničkog doma i daje mišljenja, prijedloge i inicijative vezane za usklađenost sa međunarodnim konvencijama o jednakopravnosti spolova i zabrani svakog oblika diskriminacije na osnovu razlike u spolu; razmatra stanje prava žena i predlaže mjere za eliminaciju mogućih posljedica diskriminacije; pribavlja informacije od značaja za integrisanje polne analize u politiku i programe Predstavničkog doma, programske ciljeve jednakosti polova i doprinosi unapređenju javne svijesti o potrebi učešća žena u politici; sarađuje sa odgovarajućim radnim tijelima Predstavničkog doma, organima i organizacijama Federacije, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, te sindikatima i nevladinim organizacijama; razmatra prijedloge dokumenata i izvještaje institucija o provođenju Platforme za akciju i Pekinške deklaracije, te pripreme za učešće državnih delegacija na međunarodnim skupovima u vezi sa sprovođenjem tih dokumenata. 

11. Komisija za lokalnu samoupravu 

Član 67. 

Komisija za lokalnu samoupravu: razmatra pitanja i prijedloge projekata iz domena sistema lokalnih vlasti - sistema lokalne samouprave; prati i osigurava da se principi iz Evropske povelje o lokalnoj samoupravi inkorporiraju u domaće zakonodavstvo; prati i osigurava reformu domaćeg zakonodavstva iz domena lokalnih vlasti i njihovo usaglašavanje sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i evropskim međunarodnim pravnim standardima; prati proces uspostavljanja lokalne samouprave kao osnovnog stuba demokratskog društva - uspostavljanje lokalnih demokratija kao autonomnih i demokratskih oblika organizovanja građana; razmatra zakonske i ustavne projekte o provođenju principa decentralizacije vlasti, a posebno principa supsidijarnosti, kako bi se lokalne demokratije lokalne vlasti osposobile da odgovorno upravljaju javnim poslovima (planiranje, uređenje prostora, korišćenje zemljišta, zaštita okoline i komunalne infrastrukture) koji su najbliži građanima; prati regulisanje i funkcionisanje regionalnih, kantonalnih i lokalnih vlasti; prati zakonske i ustavne projekte o statusu i kompentencijama gradova i upravnih centara, te potrebno regulisanje njihovih odnosa sa vlastima više instance, kao i dijelovima unutar gradova; prati usaglašenost sistema lokalne samouprave iz nadležnosti entitetskih vlasti na polju decentralizacije vlasti i decentralizacije fiskalne politike sve u cilju jačanja i osposobljavanja lokalnih vlasti da mogu odgovorno upravljati i regulisati povjerenim javnim poslovima, u skladu sa interesima lokalnog stanovništva. 

12. Komisija za pitanja mladih 

Član 68. 

Komisija za pitanja mladih: razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koja se odnose na statusna pitanja djece, mladih i uloge porodice za život mladih; inicira nova zakonska rješenja koja se odnose na pitanja položaja djece, mladih i ulogu porodice za život mladih; daje smjernice, ovim Poslovnikome i preporuke za razvoj omladinske politike u Federaciji; posreduje, po potrebi, u kontaktu između različitih državnih institucija, omladinskih organizacija, neformalnih grupa i pojedinaca u skladu sa nadležnostima Komisije; prati provođenje određenih evropskih dokumenata i konvencija o pravima djece i mladih; predlaže mjere za unapređenje informativne politike i transparentnosti prema mladima; učestvuje u međunarodnoj saradnji i povezivanju sa institucijama koje imaju iste ili slične nadležnosti; održava komunikaciju sa svim institucijama, organizacijama i pojedincima koji se bave omladinskom problematikom, u skladu sa nadležnostima Predstavničkog doma i nadležnostima Komisije. 

12.a. Etička komisija

Etička komisija je zadužena za implementaciju Kodeksa ponašanja, a vrši i praćenje rada, nadzor ponašanja izabranih zvaničnika i rješavanje prijava u vezi sa kršenjem odredaba Kodeksa.

Svi građani imaju pravo i dužnost podnositi prijave Etičkoj komisiji za sve oblike kršenja pravila Kodeksa ponašanja.

Komisija razmatra prijave i provodi postupak ispitivanja osnovanosti prijava i nakon toga odlučuje da li postoji povreda neke od odredaba Kodeksa ponašanja.

Ako ocijeni da je od strane izabranog zvaničnika učinjena povreda neke od odredaba Kodeksa, Komisija će dati svoje mišljenje, predložiti mjeru i o tome izvijestiti Predstavnički dom. Predstavnički dom usvaja i izriče mjeru.

Komisija ima sedam članova.

13. Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku 

Član 69. 

Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku razmatra: politiku i programe obnove i razvoja Federacije, utvrđivanje mjera ekonomske politike, programe razvoja u pojedinim djelatnostima, granama, oblastima (strukturalne) i područjima (regionalne); finansiranje djelatnosti federalne vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima; fiskalnu i kreditnu politiku Federacije u okviru kreditne politike Bosne i Hercegovine; politiku u bankarstvu; funkcioniranje finansijskih institucija na nivou Federacije; propise iz oblasti finansija; donošenje, izvršenje i kontrolu izvršenja budžeta Federacije; donošenje odluka o zaduživanju, javnim zajmovima i drugim obavezama Federacije, politiku korišćenja zemljišta na federalnom nivou; korišćenje prirodnih bogatstava; javnu potrošnju, cijene, robne rezerve i zapošljavanje; turizam; brži razvoj ekonomski nerazvijenih kantona i područja; statistiku i druga pitanja iz oblasti obnove, razvoja, ekonomije, finansija i budžeta iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

14. Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju 

Član 70. 

Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju razmatra pitanja: utvrđivanja energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture; o elektroprivredi, rudarstvu i korišćenju drugih prirodnih bogatstava; o metalurgiji i metalopreradi; o projektovanju i izgradnji investicionih i drugih objekata iz oblasti energetike, rudarstva i industrije; o načelima za način vršenja ovih djelatnosti; o programima razvoja u oblasti energetike, rudarstva i industrije; upravljanja u privrednim subjektima sa pretežnom državnom vlasničkom strukturom; sistem organizacije u industriji; uticaj mjera ekonomske politike na industrijski razvoj; projektovanja i izgradnje investicionih i drugih objekata; o saobraćaju i vezama; o komunikacijskoj i transportnoj infrastrukturi, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine; i druga pitanja iz oblasti privrede, energetike, rudarstva i industrije, kao privredne djelatnosti i grana industrije, iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

15. Odbor za promet i komunikacije 

Član 71. 

Odbor za promet i komunikacije razmatra: politiku i programe obnove i razvoja Federacije u oblasti prometa i komunikacija, utvrđivanje politike i mjera za njenu realizaciju u oblasti prometa i komunikacija, zakone i druge propise iz nadležnosti Parlamenta Federacije u oblasti prometa i komunikacija i druga pitanja iz ove oblasti, a koja su u nadležnosti Parlamenta Federacije. 

16. Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju 

Član 72. 

Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju: razmatra inicijative, odnosno zahtjeve građana, njihovih udruženja i drugih organizacija i zajednica za reprivatizaciju prinudno prenesene imovine u državnu, odnosno društvenu i vojnu nacionalizacijom stambenih i poslovnih zgrada i prostorija, određenim oblicima konfiskacije i drugim vidovima prinudnog prenošenja nekretnina u državnu, odnosno društvenu svojinu; razmatra akte koje Predstavnički dom donosi iz oblasti privatizacije, prati i analizira sprovođenje procesa privatizacije, predlaže Predstavničkom domu mjere i akte iz oblasti denacionalizacije i privatizacije, te razmatra i druga pitanja iz ove oblasti iz nadležnosti Predstavničkog doma.

17. Odbor za pravdu i opštu upravu 

Član 73. 

Odbor za pravdu i opštu upravu razmatra pitanja: ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti; jedinstva pravnog sistema; o izbornom sistemu; o Vladi Federacije; o federalnim praznicima; o odlikovanjima, nagradama i drugim priznanjima Federacije; o političko-teritorijalnoj organizaciji Federacije; o provođenju zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije i o boravku i kretanju stranaca; o grbu, zastavi i pečatima Federacije; o udruživanju građana u udruženja i u društvene i političke organizacije;o javnom redu i miru; o zborovima i drugim javnim skupovima; o načelima referenduma; o pravnom položaju vjerskih zajednica; o sistemu federalne uprave; o pravima, dužnostima i odgovornostima zaposlenika u organima koje obrazuju organi Federacije, kantona i opština; o bezbjednosti saobraćaja; o saobraćaju i transportu opasnih materija; o federalnim sudovima, tužilaštvu i pravobranilaštvu; o advokaturi i drugim vidovima pravne pomoći; o određivanju krivičnih djela i privrednih prestupa i odgovornosti za njih; o amnestiji i pomilovanju; o izvršenju sankcija i vaspitno-popravnih mjera; o sistemu prekršaja i prekršajnom postupku i o odgovornosti i sankcijama za prekršaje kojima se povređuju federalni propisi; o posebnim sudskim postupcima u oblastima u kojima društvene odnose uređuje Federacija i o drugim pitanjima iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

18. Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih lica 

Član 74. 

Odbor za povratak izbjeglih i raseljenih lica razmatra pitanja: sprovođenja Aneksa VII Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; o stvaranju pretpostavki za povratak izbjeglih i raseljenih lica u svoje domove; izgradnji i popravci stambenih objekata i infrastrukture u cilju njihovog povratka; naknade štete za imovinu uništenu u ratnim djejstvima i o drugim pitanjima iz oblasti povratka izbjeglih i raseljenih lica iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

19. Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport 

Član 75. 

Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu i sport razmatra pitanja: o sistemu vaspitanja i obrazovanja, kulture, sporta i tehničke kulture; o bibliotečkoj djelatnosti; o filmskoj djelatnosti; o zaštiti i korišćenju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa; o načelima organizacije naučno- istraživačke djelatnosti; o planiranju i programima razvoja u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nauke, kulture, sporta i tehničke kulture i o drugim pitanjima iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i sporta iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

20. Odbor za boračka i invalidska pitanja 

 Član 76. 

Odbor za boračka i invalidska pitanja razmatra pitanja: položaja, statusa i posebne zaštite boraca, ratnih vojnih invalida, civilnih žrtava rata, članova porodica šehida, odnosno poginulih boraca i demobilisanih pripadnika oružanih snaga Federacije i druga pitanja iz ove oblasti iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

21. Odbor za rad i socijalnu zaštitu 

Član 77. 

Odbor za rad i socijalnu zaštitu razmatra pitanja: o osnovnim pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa; o zaštiti na radu; o penzijskom i invalidskom osiguranju; o načelima dječije zaštite; o zapošljavanju; o zaštiti starih i iznemoglih lica i drugim vidovima socijalne zaštite i o drugim pitanjima iz oblasti rada i socijalne zaštite iz nadležnosti Predstavničkog doma.  

22. Odbor za zdravstvo 

Član 78. 

Odbor za zdravstvo razmatra pitanja: razvoja i unapređenja sistema zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja građana; sistema finansiranja zdravstvene zaštite; sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i druga pitanja iz oblasti zdravstvene zaštite i zdravstva iz nadležnosti Predstavničkog doma.

 

23. Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo 

Član 79. 

Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo razmatra pitanja: o razvoju poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva; o ekonomskom položaju i udruživanju zemljoradnika; o politici korišćenja zemljišta na federalnom nivou, posebno poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta; upravljanju šumama i šumskim zemljištem; o lovu i ribolovu; o zdravstvenoj zaštiti stoke i divljači i zaštiti bilja; o režimu voda; zaštiti od elementarnih nepogoda; o meteorološkoj, hidrološkoj i seizmološkoj službi; o programima razvoja u oblastima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i o drugim pitanjima iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

24. Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, ekologiju  i turizam

Član 80. 

Odbor za prostorno uređenje, stambeno-komunalnu politiku, ekologiju i turizam razmatra pitanja: o prostornom i urbanističkom planiranju; o načelima komunalnih djelatnosti; o stambenim odnosima i otkupu stanova; o načelima u oblasti stambene izgradnje i njenog finansiranja i upravljanja i gazdovanja stambenim i poslovnim zgradama; o načelima stambenog zadrugarstva; politiku zaštite čovjekove okoline; korišćenje prirodnih bogatstava; korišćenje zemljišta na federalnom nivou; o režimu voda; o zaštiti od požara i drugih elementarnih nepogoda; o meteorološkoj, hidrološkoj i seizmološkoj službi i o drugim pitanjima iz oblasti prostornog uređenja, stambeno-komunalne politike, ekologije, zaštite čovjekove okoline i oblasti turizma, iz nadležnosti Predstavničkog doma. 

3-a. Zajednička radna tijela domova Parlamenta 

Član 81. 

Pored svojih stalnih radnih tijela, Predstavnički dom sa Domom naroda obrazuje Zajedničku komisiju za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta, Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju[2]  i druga zajednička radna tijela u skladu sa odlukom koju donose oba doma Parlamenta. 

Član 82. 

Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona stalno je radno tijelo sa potpuno istim poslovničkim statusom, pravima i dužnostima, kao i ostala radna tijela Predstavničkog doma i broji deset članova. 

Zajedničku komisiju sačinjavaju pet poslanika koje bira Predstavnički dom, te pet delegata koje bira Dom naroda. 

Zadatak Zajedničke komisije je da domovima uputi prijedlog rješenja spornih pitanja nastalih zbog različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta i to usaglašavanjem spornih odredbi zakona. 

Član 83. 

Zajedničku komisiju za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona vode predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničke komisije koji se na položaju predsjednika rotiraju svakih šest mjeseci. 

Jednog od njih bira Predstavnički dom, a drugog bira Dom naroda. Predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničke komisije imaju ista prava i dužnosti kao i ostali predsjednici stalnih radnih tijela u domovima Parlamenta. 

4. Kolegij Predstavničkog doma 

Član 84. 

U Predstavničkom domu osniva se Kolegij Predstavničkog doma (u daljnjem tekstu: Kolegij), koji se sastoji od: predsjedavajućeg Predstavničkog doma, potpredsjedavajućih Predstavničkog doma, sekretara Predstavničkog doma i predsjednika klubova poslanika u Predstavničkom domu. 

U cilju usklađivanja rada Predstavničkog doma Kolegij: 

• koordinira aktivnosti u pripremama sjednica Predstavničkog doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama; 
• pokreće inicijativu da se određena pitanja rasprave u radnim tijelima Predstavničkog doma; 
• stara se o ostvarivanju prava i dužnosti poslanika u vezi sa vršenjem njihove funkcije; 
• stara se o ostvarivanju saradnje sa Domom naroda; 
• stara se o ostvarivanju prava i dužnosti Predstavničkog doma prema predsjedniku Federacije i potpredsjednicima Federacije i premijeru i Vladi Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije; 
• stara se o ostvarivanju saradnje sa političkim organizacijama i udruženjima građana;
• stara se o ostvarivanju međuparlamentarne saradnje i 
• razmatra inicijative i prijedloge upućene Predstavničkom domu. 

Član 85. 

Premijer, odnosno njegova dva zamjenika ili član Vlade kojeg odredi premijer mogu prisustvovati sjednicama Kolegija u vezi sa pripremom i utvrđivanjem prijedloga dnevnih redova sjednica Predstavničkog doma. 

Sjednicama Kolegija prema potrebi prisustvuju predsjednici radnih tijela Predstavničkog doma, stručni radnici u Stručnoj službi Predstavničkog doma i druge osobe koje pozove predsjedavajući Predstavničkog doma. 

Član 86. 

Sjednicu Kolegija saziva i njome rukovodi predsjedavajući Predstavničkog doma. 

Sjednice Kolegija održavaju se, obavezno, najmanje tri dana prije održavanja redovne sjednice ili jedan dan prije vanredne sjednice Predstavničkog doma. 

Sekretar Predstavničkog doma priprema sjednice Kolegija i osigurava vođenje zapisnika, u kojem se kratko unose pitanja o kojima se raspravlja i dogovorene aktivnosti, zaključci i stavovi. 

VI. PROGRAMIRANJE RADA PREDSTAVNIČKOG DOMA 

Član 87. 

Predstavnički dom donosi program rada. 

Program rada čine pitanja iz djelokruga Predstavničkog doma koja će se razmatrati na sjednici Predstavničkog doma. 

Operativnim planom rada Predstavničkog doma na osnovu programa rada Predstavničkog doma utvrđuju se termini redovnih sjednica Predstavničkog doma. 

Radna tijela Predstavničkog doma pri utvrđivanju svojih obaveza i zadataka pridržavaju se programa rada Predstavničkog doma. 

Radna tijela na osnovu programa rada Predstavničkog doma utvrđuju svoje programe rada i operativne planove održavanja sjednica radnih tijela. 

Član 88. 

Program rada sadrži zadatke Predstavničkog doma koji proističu iz Ustava Federacije i zakona, planskih dokumenata Federacije, Programa rada Vlade Federacije, kao i druge poslove i zadatke u rješavanju pitanja od interesa za narode i građane u Federaciji. 

Član 89. 

Programom rada se utvrđuju poslovi i zadaci Predstavničkog doma, njihov osnovni sadržaj i način izvršavanja. 

Programom rada se utvrđuju nosioci poslova i zadataka utvrđenih programom, pitanja koja se stavljaju na javnu raspravu i rokovi za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Predstavničkog doma. 

Član 90. 

U pripremama za izradu programa rada Predstavnički dom pribavlja prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada od poslanika, radnih tijela Predstavničkog doma i klubova poslanika, predsjednika Federacije, Vlade Federacije, kao i drugih federalnih organa i organizacija. 

Član 91. 

Na osnovu primljenih prijedloga i sugestija, Kolegij, proširen predsjednicima radnih tijela Predstavničkog doma, priprema i utvrđuje nacrt programa rada Predstavničkog doma, koji se upućuje Predstavničkom domu. 

Nacrt programa rada upućuje se predsjedniku Federacije i potpredsjednicima Federacije, Vladi Federacije i drugim federalnim organima, radi davanja mišljenja i prijedloga. 

Nacrt programa rada razmatra se na sjednici Predstavničkog doma. 

Član 92. 

Na osnovu rasprave na sjednici Predstavničkog doma i primljenih mišljenja i prijedloga o nacrtu programa rada Kolegij priprema i utvrđuje tekst prijedloga programa rada, koji se upućuje poslanicima Predstavničkog doma. 

Prijedlog programa rada usvaja Predstavnički dom na sjednici. 

Član 93. 

U postupku priprema za donošenje programa rada Predstavnički dom ostvaruje saradnju sa predsjednikom Federacije i potpredsjednicima Federacije, Vladom Federacije i Domom naroda. 

Član 94. 

Predstavnički dom povremeno razmatra ostvarivanje programa rada i preduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršavanje. 

Član 95. 

Program rada Predstavničkog doma objavljuje se kao posebna publikacija i objavljuje se na web stranici Predstavničkog doma. 

 

VII. SJEDNICA PREDSTAVNIČKOG DOMA 

1. Sazivanje sjednice, predlaganje i utvrđivanje dnevnog reda 

Član 96. 

Sjednice Predstavničkog doma saziva i predlaže dnevni red predsjedavajući Predstavničkog doma. 

Sjednice Predstavničkog doma održavaju se u pravilu jednom mjesečno i to u posljednjoj sedmici mjeseca, a u skladu sa operativnim planom rada Predstavničkog doma. 

Poziv za sjednicu Predstavničkog doma upućuje se poslanicima 14 dana prije dana određenog za održavanje sjednice, osim ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. 

Izuzetno, u hitnim slučajevima, predsjedavajući Predstavničkog doma može sazvati sjednicu i u roku kraćem od 14 dana, a dnevni red za ovu sjednicu predložiti i na samoj sjednici u kojem mogu biti samo one tačke dnevnog reda zbog kojih se hitno saziva sjednica. 

Član 97.

Potpredsjedavajući Predstavničkog doma sazvaće sjednicu ako je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen da sazove sjednicu Predstavničkog doma. 

Ukoliko predsjedavajući Predstavničkog doma u roku iz člana 96. ovog Poslovnika ne sazove sjednicu, potpredsjedavajući Predstavničkog doma sazvaće sjednicu Predstavničkog doma, u roku kraćem od 14 dana. 

Član 98. 

Na pismeni prijedlog 20 poslanika u Predstavničkom domu, o pitanjima koja oni smatraju izuzetno značajnim, predsjedavajući je dužan sazvati sjednicu u roku kraćem od 14 dana po prijemu prijedloga. 

Ukoliko u predviđenom roku predsjedavajući ne sazove sjednicu, potpredsjedavajući su dužni u roku od sljedećih sedam dana sazvati sjednicu. 

U slučaju ako potpredsjedavajući ne postupe u predviđenom roku, 20 poslanika ima pravo da, uz stručnu pomoć sekretara Predstavničkog doma, sazovu sjednicu. 

Član 99. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma unosi u prijedlog dnevnog reda pitanja koja su Predstavničkom domu iz utvrđenih mu nadležnosti podnijeli ovlašćeni predlagači. 

Sa pozivom za sjednicu poslanicima se dostavljaju prijedlog dnevnog reda, materijali pripremljeni za sjednicu i zapisnik sa prethodne sjednice. 

Član 100. 

Dnevni red sjednice Predstavničkog doma utvrđuje se na početku sjednice. 

Svaki poslanik, kao i drugi ovlašćeni predlagači, imaju pravo da predlože da se određeno pitanje unese u dnevni red sjednice. 

Prijedlog za unošenje pojedinog pitanja u dnevni red podnosi se prije sjednice, a može se podnijeti izuzetno od kluba poslanika i na samoj sjednici, s tim što se mora obrazložiti hitnost ovog prijedloga. 

Član 101. 

Ukoliko poslanici smatraju da određeno pitanje iz čl. 99. i 100. ovog Poslovnika treba, odnosno ne treba razmatrati na sjednici Predstavničkog doma, dužni su navesti odredbe Ustava Federacije i ovog Poslovnika iz kojih proističe da to pitanje treba, odnosno ne treba razmatrati. 

Prilikom izjašnjenja poslanik ne može govoriti o suštini pitanja koje se predlaže da se uvrsti u dnevni red. 

O podnesenim prijedlozima za uvrštavanje određenog pitanja u dnevni red sjednice poslanici se izjašnjavaju većinom glasova poslanika u Predstavničkom domu. 

Član 102. 

Nakon što poslanici izlože svoja stanovišta o pitanjima iz prethodnog člana, glasa se o prihvatanju ili odbijanju prijedloga. 

Glasanje se vrši po redoslijedu po kojem je izložen prijedlog. 

Ukoliko je predloženo da se u dnevni red uvrsti i razmatra zakon po hitnom postupku, o tom prijedlogu Predstavnički dom odlučuje kao o prethodnom pitanju da li će se prijedlog tog zakona uvrstiti u dnevni red ili ne. 

Odluka iz st. 1. i 3. ovog člana donosi se većinom glasova poslanika u Predstavničkom domu. 

2. Utvrđivanje kvoruma, predsjedavanje i učešće u radu 

Član 103. 

Sjednicom predsjedava predsjedavajući Predstavničkog doma. 

Ako je predsjedavajući Predstavničkog doma spriječen, sjednicom predsjedava, u skladu sa dogovorom sa predsjedavajućim Predstavničkog doma, jedan od dva potpredsjedavajuća Predstavničkog doma. Ako razlozi nedolaska predsjedavajućeg Predstavničkog doma na sjednicu nisu poznati, potpredsjedavajući Predstavničkog doma daju pauzu od 30 minuta, nakon čega sjednicu otvara i predsjedava joj potpredsjedavajući Predstavničkog doma. 

Član 104. 

Prije nego što predloži dnevni red predsjedavajući Predstavničkog doma utvrđuje da li postoji kvorum za rad i o tome obavještava poslanike. 

Kvorum za sjednicu čini većina poslanika u Predstavničkom domu, osim ako za odlučivanje o određenim pitanjima Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drugačije utvrđeno. 

Evidenciju prisustva svakog poslanika sjednici Predstavničkog doma vodi Stručna služba Predstavničkog doma. 

Član 105. 

Nakon što je na početku sjednice utvrđen kvorum za rad, raspravljanje o pojedinim tačkama dnevnog reda sjednice se vrši bez obzira na broj prisutnih poslanika. 

Predstavnički dom neće voditi raspravu o tački dnevnog reda ako sjednici nije prisutan ovlašćeni predstavnik predlagača. 

Član 106. 

U radu sjednice Predstavničkog doma učestvuju predsjednik Federacije, potpredsjednici Federacije i premijer i ovlašćeni članovi Vlade Federacije. 

U radu sjednice mogu učestvovati i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

U radu sjednice mogu učestvovati i gosti koje pozove predsjedavajući Predstavničkog doma, u skladu sa ovim Poslovnikom. 

Član 107. 

Poslanik, odnosno učesnik sjednice Predstavničkog doma može govoriti kada zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg. 

Prijave za učešće u raspravi mogu se podnositi do isteka pretresa. 

Predsjedavajući daje riječ redoslijedom u kojem prioritet izlaganja imaju predlagač akta, ovlašćeni predstavnik radnog tijela koje je razmatralo akt, predstavnik kluba poslanika, a prema broju poslanika koji čine klub i zatim poslanici po redu kako su se prijavili. 

Po otvaranju rasprave predsjedavajući može dati riječ gostu, da se, ako to želi, obrati Predstavničkom domu. 

Član 108. 

Poslaniku koji želi da govori o povredi Poslovnika ili o nepridržavanju utvrđenog dnevnog reda predsjedavajući daje riječ čim je ovaj zatraži. Izlaganje po prigovoru ne može trajati duže od tri minuta. Poslije iznesenog prigovora predsjedavajući daje objašnjenje. 

Poslanik može zatražiti riječ da bi ispravio netačno izložen navod i koji može biti povod nesporazuma ili koji izaziva potrebu objašnjenja. Predsjedavajući će mu dati riječ čim se završi izlaganje onog koji je izazvao potrebu za objašnjenjem. Poslanik se u tom slučaju mora ograničiti na ispravku netačnog navoda, odnosno objašnjenje, a to izlaganje ne može trajati duže od tri minuta. 

Član 109. 

Poslanik, odnosno učesnik u raspravi može govoriti samo o pitanju o kojem se raspravlja po utvrđenom dnevnom redu. Ako se udalji od dnevnog reda, predsjedavajući će ga upozoriti, odnosno oduzeti mu riječ ako se i poslije upozorenja ne pridržava dnevnog reda. 

Član 110. 

Na sjednici se može odlučiti da jedan učesnik u raspravi, odnosno pretresu o istom predmetu može govoriti samo jedanput, a izuzetno se može ograničiti i vrijeme trajanja izlaganja. 

Član 111. 

Kada o određenoj tački dnevnog reda govori kao izvjestilac u ime radnog tijela, izlaganje poslanika se ograničava na osam minuta. 

Kada o određenoj tački dnevnog reda govori u ime svog Kluba, izlaganje poslanika se ograničava na deset minuta. 

Kada govori u svoje ime kao poslanik, izlaganje poslanika po određenoj tački dnevnog reda se ograničava na osam minuta. 

Predsjedavajući može dopustiti produžetak izlaganja do tri minute ukoliko procijeni da je to potrebno i opravdano zbog značaja tačke dnevnog reda i zaokruživanja logičke cjeline izlaganja poslanika. 

3. Održavanje reda 

Član 112. 

Red na sjednici osigurava predsjedavajući. 

Za povredu reda na sjednici predsjedavajući može poslanika opomenuti ili mu oduzeti riječ. 

Opomena će se izreći poslaniku koji na sjednici ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe ovog Poslovnika. 

Poslaniku će se oduzeti riječ ako svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe ovog Poslovnika, a već je na istoj sjednici dvaput bio opomenut da se pridržava reda i odredbi ovog Poslovnika. 

Član 113. 

Predsjedavajući može narediti da se iz sale za sjednice udalji svaki slušalac, građanin koji prati rad na sjednici ako narušava red. 

Ako je red narušen, predsjedavajući može narediti da se udalje svi slušaoci, građani koji prate rad sjednice. 

Član 114. 

Lica koja po službenoj dužnosti prisustvuju sjednici dužna su u pogledu održavanja reda izvršavati naloge predsjedavajućeg. 

Ako predsjedavajući ocijeni da ne može održati red na sjednici, odlučiće o prekidu sjednice i o nastavku rada kad se za to steknu uslovi, s tim da prekid sjednice ne može trajati duže od jednog sata. 

4. Tok sjednice 

Član 115. 

Kad utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice Predstavničkog doma, predsjedavajući otvara sjednicu i pita poslanike da li imaju primjedbi na zapisnik sa prethodne sjednice. 

O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez pretresa. Nakon toga predsjedavajući konstatuje da je usvojen zapisnik, uz eventualno usvojene primjedbe. 

Član 116. 

Poslanici postavljaju poslanička pitanja, u skladu sa članom 11. ovog Poslovnika. 

Po pravilu poslanička pitanja se postavljaju u pismenom obliku i dostavljaju predsjedavajućem Predstavničkog doma. 

Institucije i pojedinci iz člana 11. ovog Poslovnika dužni su dostaviti odgovor najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je postavljeno poslaničko pitanje. 

Ukoliko poslanik nije u utvrđenom roku iz prethodnog stava dobio odgovor na poslaničko pitanje o tome obavještava predsjedavajućeg koji na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma u okviru termina za postavljanje poslaničkih pitanja obavještava Predstavnički dom koje institucije i pojedinci nisu odgovorili na poslanička pitanja u predviđenom roku. O istom predsjedavajući Predstavničkog doma obavještava institucije i pojedince koji nisu u predviđenom roku odgovorili na poslanička pitanja koji su dužni u roku od deset dana u odnosu na obavještenje predsjedavajućeg da dostave odgovor poslaniku koji je postavio poslaničko pitanje i predsjedavajućem. 

Član 117. 

Na početku svakog mjesečnog zasjedanja, bez obzira da li se radi o novoj sjednici ili nastavku prethodne, u trajanju od jednog sata organizuje se aktuelna sesija za postavljanje poslaničkog pitanja u usmenoj formi kada članovi Vlade odgovaraju na pitanja poslanika odmah. 

Poslaničko pitanje u pravilu ne može trajati duže od 3 minuta, a odgovor duže od 5 minuta. 

Ukoliko neko od članova Vlade nije u mogućnosti odmah iznijeti odgovor dužan je to učiniti pisanim putem u skladu sa stavovima 3. i 4. člana 116. ovog Poslovnika. 

Član 118. 

Nakon isteka vremena iz člana 117. stav 1. ovog Poslovnika Predstavnički dom prelazi na utvrđivanje dnevnog reda sjednice. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma, svaki poslanik, radno tijelo Predstavničkog doma, premijer i predsjednik Federacije i potpredsjednici Federacije mogu na sjednici predložiti da se određeno pitanje skine, odnosno uvrsti u dnevni red sjednice, ali su dužni obrazložiti hitnost. 

Predstavnički dom prvo odlučuje o hitnosti prijedloga. 

Član 119. 

Dnevni red je usvojen kada ga prihvati većina poslanika u Predstavničkom domu. 

Usvojen dnevni red na početku sjednice se ne može dopunjavati u toku trajanja sjednice bez obzira na broj nastavaka. 

Poslije usvajanja dnevnog reda, a prije prelaska na pretres pojedinih pitanja po utvrđenom dnevnom redu, predsjedavajući može pozvati goste na sjednici da se, ako to žele, obrate Predstavničkom domu. 

Član 120. 

Prije pretresa predsjedavajući poziva predsjednike, odnosno ovlašćene predstavnike radnih tijela da Predstavničkom domu podnesu izvještaje radnih tijela, u okviru kojih se Predstavničkom domu iznose prijedlozi, mišljenja, stavovi, primjedbe i sugestije radnih tijela o pitanjima koja su predmetom pretresa. 

Kada je to nužno i opravdano radna tijela se o pojedinim pitanjima, za čije rješavanje je nadležan Predstavnički dom, svojim izvještajem ili davanjem svojih prijedloga i mišljenja mogu izjasniti Predstavničkom domu tokom njegove sjednice u bilo kom vremenu, bez obzira na utvrđeni dnevni red. 

Na sjednici se vodi pretres, bez obzira na broj prisutnih poslanika, o svakom pitanju dnevnog reda prije nego se o njemu odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se o nekom pitanju odlučuje bez pretresa. 

Pretres pojedinih pitanja je jedinstven, ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. 

Član 121. 

Pretres o promjeni Ustava Federacije obuhvata odvojeno opšti pretres i pretres u pojedinostima. 

Kada se uz pretres pitanja od opšteg političkog značaja predlaže donošenje deklaracije, rezolucije ili preporuke, kao i kad se pretresa prijedlog zakona ili drugog opšteg akta, na sjednici se može odlučiti da pretres takvog pitanja obuhvaća odvojeno opšti pretres i pretres u pojedinostima. 

U toku opšteg pretresa prijedloga raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u pogledu rješenja datih u prijedlogu. 

U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se o prijedlogu po dijelovima i po članovima, ako se na sjednici tako odluči. U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se i o amandmanima. 

Predsjedavajući podnesene prijedloge poslanika iznosi po pravilu po redoslijedu kojim su izneseni. Radi efikasnijeg razmatranja prijedloga i cjelishodnosti odlučivanja može odlučiti da se od ovog redoslijeda odstupi i prijedlozi razmatraju po grupi pitanja koja čine jednu cjelinu. 

Predsjedavajući zaključuje pretres kada utvrdi da više nema prijavljenih. 

Član 122. 

Predsjednik kluba poslanika ili predstavnik kluba poslanika ima pravo tražiti po pojedinom pitanju pauzu u trajanju najduže 30 minuta. 

Ukoliko predsjednik kluba poslanika ili predstavnik kluba poslanika zatraži pauzu dužu od 30 minuta, predsjedavajući stavlja na glasanje prijedlog za davanje pauze, o čemu se izjašnjavaju poslanici većinom glasova prisutnih poslanika. 

Član 123. 

O pitanjima koja se pretresaju na sjednici Predstavničkog doma mogu se donositi deklaracije, rezolucije, preporuke, izjave i zaključci ili se pretres zaključuje prelaskom na daljnji rad po dnevnom redu. 

5. Odlučivanje 

Član 124. 

Predstavnički dom odlučuje na sjednici ako sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja poslanika u Predstavinčkom domu, ako Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drugačije utvrđeno. 

Na prijedlog predsjedavajućeg Predstavnički dom može odlučiti da se izjasni o tački dnevnog reda o kojoj je obavljen pretres na kraju radnog dana, odnosno na kraju zasjedanja. 

Član 125. 

Odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu ako Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drugačije utvrđeno. 

Član 126. 

Glasanje je javno ako Ustavom Federacije ili zakonom nije utvrđena obaveza tajnog glasanja. 

Glasanje se vrši elektronskim putem. 

Izuzetno, zbog kvara ili tehničkih problema na opremi, glasanje se vrši dizanjem ruke, kartona ili poimenično. 

Član 127. 

Glasanje poslanici vrše tako što se na poziv predsjedavajućeg Predstavničkog doma izjašnjavaju ko je za prijedlog, ko je protiv prijedloga i ko se uzdržao od glasanja, koriste elektroničku opremu, u skladu sa uputstvom. 

Izuzetno, poslanici glasanje vrše dizanjem ruke ili kartona u slučajevima navedenim u stavu 3. člana 126. ovog Poslovnika. 

Član 128. 

Poimenično glasanje vrši se samo u slučajevima navedenim u stavu 3. člana 126. kad predsjedavajući Predstavničkog doma ocijeni da je to potrebno da bi se otklonile sumnje u tačnost rezultata glasanja ili kad sumnju u tačnost rezultata glasanja iskaže najmanje 14 poslanika. 

Poimenično glasanje vrši se tako što se svaki prozvani poslanik izjašnjava za ili protiv prijedloga ili se uzdržava od glasanja. 

Kad prozivanje bude završeno, ponovo se prozivaju poslanici za koje u spisku nije označeno da su glasali. 

Prozivanje vrši sekretar Predstavničkog doma. 

Član 129. 

Po završenom glasanju predsjedavajući utvrđuje i objavljuje rezultate glasanja konstatujući: koliko je poslanika bilo "za", koliko "protiv" i koliko je "uzdržanih", kao i da li je prijedlog o kome se glasalo prihvaćen ili odbijen. 

6. Posebne odredbe o postupku za izbor, imenovanja, potvrđivanja imenovanja i razrješenja 

a) Opšte odredbe 

Član 130. 

Izborom rukovodi predsjedavajući. 

Kada se izbor vrši tajnim glasanjem, predsjedavajućem pomažu dva poslanika koje odredi predsjedavajući. 

Ako je predsjedavajući kandidat za izbor ili se radi o njegovom razrješenju, sjednicom za vrijeme njegovog izbora, odnosno razrješenja predsjedava jedan od potpredsjedavajućih Predstavničkog doma. 

Član 131. 

Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na postupak za izbor, imenovanje odnosno povrđivanje imenovanja shodno se primjenjuju i na postupak za razrješenje. 

b) Izbor predsjednika Federacije i
    potpredsjednika Federacije  

Član 132. 

Izbor predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije vrši se na osnovu prijedloga zajedničke kandidatske liste, koju predsjedavajućem Predstavničkog doma dostavljaju predsjednici, odnosno predstavnici Kluba bošnjačkih delegata, Kluba hrvatskih delegata i Kluba srpskih delegata u Domu naroda. 

Na zajedničkoj kandidatskoj listi nalaze se tri kandidata, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. 

Predstavnički dom se prethodno izjašnjava o prihvatanju zajedničke kandidatske liste većinom glasova. 

Izbor se vrši glasanjem, tako što se glasa za listu ili protiv liste. 

Ukoliko Predstavnički dom odbije da prihvati zajedničku kandidatsku listu Kluba bošnjačkih delegata, Kluba hrvatskih delegata i Kluba srpskih delegata u Domu naroda, Dom naroda dužan je ponovo razmotriti kandidaturu za predsjednika Federacije i dva potpredsjednika Federacije. 

c) Razrješenje predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije 

Član 133. 

Predstavnički dom može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Federacije da odluči da li da razriješi predsjednika Federacije ili potpredsjednika Federacije ukoliko utvrdi da je predsjednik Federacije, odnosno potpredsjednik Federacije prekršio položenu zakletvu ili na drugi način obezvrijedio svoj položaj. 

Za podnošenje zahtjeva iz prethodnog stava potrebna je dvotrećinska većina glasova poslanika u Predstavničkom domu. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma o podnošenju zahtjeva iz stava 1. ovog člana obavještava predsjedavajućeg Doma naroda. 

d) Potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije 

Član 134. 

Predstavnički dom potvrđuje imenovanje Vlade Federacije većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu. 

e) Izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije 

Član 135. 

Najmanje 20 poslanika u Predstavničkom domu mogu pokrenuti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije. 

Prijedlog iz prethodnog stava, koji mora biti jasno formulisan, obrazložen i potpisan, podnosi se pismeno predsjedavajućem Predstavničkog doma. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma odmah dostavlja prijedlog iz stava 1. ovog člana Vladi Federacije, poslanicima u Predstavničkom domu i predsjedavajućem Doma naroda. 

Član 136. 

Vlada Federacije razmatra prijedlog za izglasavanje nepovjerenja i podnosi Predstavničkom domu izvještaj sa svojim mišljenjem i stavovima povodom prijedloga. 

Vlada Federacije je dužna izvještaj dostaviti predsjedavajućem Predstavničkog doma najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma upućuje izvještaj Vlade Federacije poslanicima u Predstavničkom domu i predsjedavajućem Doma naroda. 

Član 137. 

Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije stavlja se na dnevni red prve naredne sjednice Predstavničkog doma koja se održava poslije dostavljanja izvještaja Vlade Federacije poslanicima u Predstavničkom domu. 

Ako Vlada Federacije ne podnese izvještaj u predviđenom roku, prijedlog se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Predstavničkog doma po isteku tog roka. 

Član 138. 

Predsjednik kluba poslanika, odnosno predstavnik kluba poslanika koji je podnio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije ima pravo da na sjednici Predstavničkog doma obrazloži prijedlog. 

Premijer ima pravo da na sjednici Predstavničkog doma obrazloži izvještaj Vlade Federacije, a ako izvještaj nije podnesen, podnijeće usmeno odgovor na prijedlog. 

Član 139. 

Rasprava o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije može se završiti donošenjem zaključka kojim se prijedlog odbija, zaključka kojim se Vlada Federacije obavezuje na određene aktivnosti ili odlukom o izglasavanju nepovjerenja Vladi Federacije. 

Zaključak, odnosno odluku iz prethodnog stava Predstavnički dom donosi većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu. 

O zaključku, odnosno odluci iz stava 1. ovog člana predsjedavajući Predstavničkog doma obavještava predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije i predsjedavajućeg Doma naroda. 

7. Zapisnik 

Član 140. 

O radu sjednice Predstavničkog doma vodi se zapisnik. 

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na sjednici, a naročito o iznesenim prijedlozima i o donesenim zaključcima. 

U zapisnik se unosi i rezultat glasanja o pojedinim pitanjima. 

Poslanik koji je na sjednici izdvojio mišljenje može tražiti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik. 

O sastavljanju zapisnika stara se sekretar Predstavničkog doma. 

Član 141.

Zapisnik se sastavlja odmah po završetku sjednice i upućuje svim poslanicima najkasnije sa pozivom za narednu sjednicu. 

Član 142. 

Svaki poslanik ima pravo da na narednoj sjednici stavi primjedbe na zapisnik. 

O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.  

Ako se primjedbe usvoje, u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene. 

Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim. 

Zapisnik potpisuju predsjedavajući i sekretar Predstavničkog doma. 

Član 143. 

O čuvanju izvornika zapisnika sa sjednica Predstavničkog doma stara se sekretar Predstavničkog doma. 

Izvornik zapisnika sa sjednice Predstavničkog doma objavljuje se u službenom glasilu Parlamenta Federacije. 

Član 144. 

Na sjednici Predstavničkog doma vrši se tonsko snimanje, odnosno vode stenografske bilješke. 

Svakom učesniku u raspravi na sjednici Predstavničkog doma sekretar Predstavničkog doma dostavlja tekst izlaganja na autorizaciju. Prilikom autorizacije, učesnik u raspravi ne može unositi bitnije izmjene u tekst i izostavljati izražene misli. 

Učesnik u raspravi dužan je autorizovani tekst dostaviti u roku od 15 dana od dostavljanja teksta na autorizaciju. Istekom roka od 15 dana, tekst se smatra autorizovanim. 

Autorizovane stenografske bilješke sa svake sjednice Predstavničkog doma dostavljaju se svakom poslaniku u Predstavničkom domu, Vladi Federacije, predsjedniku Federacije i potpredsjednicima Federacije. 

O ostvarivanju prava poslanika iz prethodnih stavova stara se sekretar Predstavničkog doma. 

Član 145. 

Stenografske bilješke, odnosno tekst tonskog snimka čuvaju se u Predstavničkom domu i objavljuju, o čemu se stara sekretar Predstavničkog doma. 

Kolegij Predstavničkog doma bliže uređuje način vođenja, sređivanja, objavljivanja i distribucije stenografskih bilježaka, odnosno teksta tonskog snimka. 

VIII. AKTI PREDSTAVNIČKOG DOMA 

1. Opšte odredbe o aktima 

Član 146. 

Predstavnički dom ravnopravno sa Domom naroda donosi: Ustav Federacije, zakone, budžet Federacije, završni račun budžeta Federacije, rezolucije, preporuke, odluke i zaključke, daje autentična tumačenja zakona ili drugog akta i utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta. 

Predstavnički dom samostalno donosi poslovnik i deklaracije, kao i druge akte, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom. 

Akte iz st. 1. i 2. ovog člana Predstavnički dom donosi većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu ako Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. 

Član 147. 

Kad se vrše izmjene ili dopune Ustava Federacije, Ustav Federacije se mijenja ili dopunjuje ustavnim amandmanima, zakon se mijenja ili dopunuje zakonom, a ostali opšti akti, osim zaključka, odlukom. 

Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom. 

Autentično tumačenje ne može se mijenjati ili dopunjavati. 

Član 148. 

Poslovnikom Predstavničkog doma utvrđuju se: prava i dužnosti poslanika; klubova poslanika; javnost rada, organizacija i način rada Predstavničkog doma i radnih tijela u Predstavničkom domu; programiranje i usklađivanje rada; akti Predstavničkog doma; odnos Predstavničkog doma i predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije; ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema Vladi Federacije i federalnim ministarstvima i drugim organima Federacije; ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema ombudsmenima i Ustavnom sudu Federacije; ostvarivanje prava i dužnosti prema drugim organima u Federaciji; saradnja sa skupštinama kantona i gradskim i opštinskim vlastima; saradnja sa organima Bosne i Hercegovine i interparlamentarne saradnje; upotreba jezika i pisma; davanje svečane izjave; isticanje grba Federacije i zastave Federacije u službenim prostorijama i rad Predstavničkog doma za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja. 

Član 149. 

Deklaracijom se izražava stav Predstavničkog doma o bitnim pitanjima od interesa za Federaciju. 

Član 150. 

Rezolucijom Predstavničkog doma ukazuje se na stanje, probleme i potrebe u svim oblastima ili u određenoj oblasti društvenog života i utvrđuje politika koja treba da se sprovodi u svim oblastima ili u određenoj oblasti, kao i mjere za njeno sprovođenje. 

Rezolucija sadrži i smjernice za rad federalnih organa i organizacija u vezi sa pitanjima na koja se ona odnosi. 

Član 151. 

Preporukom Predstavničkog doma ukazuje se na značaj određenih pitanja koja se odnose na razvoj odnosa u određenoj oblasti ili na izvršavanje zakona ili drugih opštih akata. 

Preporukom se predlažu mjere koje bi federalni organi i organizacije trebalo da preduzmu radi rješavanja određenih pitanja. 

Član 152. 

Odlukom se odlučuje o vršenju prava i dužnosti u funkciji izvršavanja zakona i drugih opštih akata koji uređuju unutrašnju organizaciju i odnose u Predstavničkom domu. 

Odlukom se odlučuje o izboru, imenovanju, razrješenju, smjenjivanju, opozivu i ostavci, o davanju potvrde, odnosno saglasnosti na akte federalnih organa i organizacija, kao i o drugim pravima Predstavničkog doma kada je to Ustavom Federacije, zakonom i ovim Poslovnikom utvrđeno. 

Odluka kao izvršni propis je akt koji se donosi radi izvršavanja i konkretizovanja pojedinih odredbi zakona ako je to predviđeno tim zakonom. 

Član 153. 

Zaključkom Predstavnički dom uređuje svoj rad i rad radnog tijela Predstavničkog doma. 

Zaključkom se mogu utvrđivati i obaveze Vlade Federacije i federalnih organa uprave u pogledu pripremanja zakona, drugih propisa i opštih akata ili obavljanja drugih poslova iz njenog djelokruga. 

Zaključkom Predstavnički dom može zauzimati stav u vezi sa pitanjima koje je razmatrao, osim pitanja o stavu koje se izražava deklaracijom. 

Član 154. 

Radna tijela Predstavničkog doma donose zaključke samo iz djelokruga svog rada. 

Član 155. 

Akte koji su doneseni na sjednici Predstavničkog doma potpisuje predsjedavajući Predstavničkog doma. 

Zaključke potpisuje predsjedavajući Predstavničkog doma, odnosno predsjednik radnog tijela koje je zaključke donijelo. 

Član 156. 

Izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i opšteg akta smatra se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa ili opšteg akta koji je usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma Parlamenta Federacije. 

Član 157. 

Na izvornike zakona i drugih akata koje donosi Predstavnički dom stavlja se pečat Federacije, u skladu sa zakonom. 

Na tekst prijedloga zakona i drugog akta koje razmatra Predstavnički dom, ovlašćeno lice u ime predlagača iz člana 163. ovog Poslovnika je dužno, na svaku stranicu teksta staviti potpis, datum i pečat. Ukoliko se radi o ovlašćenom predlagaču iz stava 2. člana 163. ovog Poslovnika, na stranice teksta prijedloga stavlja se pečat Predstavničkog doma. 

Sekretar Predstavničkog doma donosi akt o pripremi, izradi, potpisivanju, evidenciji i čuvanju izvornika zakona i drugog akta koje donosi Predstavnički dom. 

O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji stara se sekretar Predstavničkog doma zajedno sa sekretarom Doma naroda. 

Član 158. 

Zakoni i druga akta Predstavničkog doma objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH", na bosanskom jeziku, na hrvatskom jeziku i na srpskom jeziku. 

O objavljivanju zakona i drugih akata, kao i o dostavljanju zaključaka donesenih na sjednicama Predstavničkog doma stara se sekretar Predstavničkog doma. 

2. Osnovne odredbe o postupku za donošenje zakona 

a) Inicijativa za donošenje zakona 

Član 159. 

Inicijativu za donošenje zakona mogu pokrenuti skupštine kantona, gradska i opštinska vijeća, kao i građani, preduzeća i druga pravna lica u okviru svojih ustavnih ovlašćenja. 

Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedavajućem Predstavničkog doma. 

Član 160. 

Inicijativu za donošenje zakona predsjedavajući Predstavničkog doma dostavlja nadležnim radnim tijelima u Predstavničkom domu i Vladi Federacije radi davanja mišljenja. 

Nadležna radna tijela i Vlada Federacije dužni su se izjasniti o inicijativi za donošenje zakona u roku od 30 dana. 

Inicijativu, nakon što dobije mišljenja nadležnog radnog tijela i Vlade Federacije, razmatra Zakonodavno- pravna komisija Predstavničkog doma. O sjednici Zakonodavno-pravne komisije obavještava se i podnosilac inicijative. 

Zaključkom o prihvatanju inicijative Predstavničkog doma određuje se način pripremanja i nosioci izrade nacrta zakona. 

Zaključak iz prethodnog stava i zaključak o neprihvatanju inicijative dostavljaju se i podnosiocu inicijative. 

b) Prethodni postupak 

Član 161. 

Prije podnošenja nacrta zakona predlagač može podnijeti teze za izradu zakona, radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba urediti zakon. 

Član 162. 

Predstavnički dom prethodno ocjenjuje da li će razmatrati teze za izradu zakona ili će zaključkom obavezati predlagača da odmah pripremi nacrt zakona. 

Ako Predstavnički dom prihvati da razmatra teze za izradu zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima treba da se zasniva nacrt zakona i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom. 

c) Nacrt zakona 

Član 163. 

Premijer je nadležan za predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva. 

Nacrt zakona može podnijeti i svaki poslanik, klubovi poslanika i radno tijelo Predstavničkog doma. 

Član 164. 

Nacrt zakona treba da bude izrađen tako da se u njemu formulišu, u vidu pravnih odredbi, rješenja koja se predlažu. Pojedine odredbe mogu se dati u jednoj ili više varijanti. 

Nacrt zakona treba da sadrži obrazloženje u kome se navode: ustavni osnov za donošenje zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima treba da se urede odnosi u odgovarajućoj oblasti, finansijska i druga sredstva potrebna za sprovođenje zakona i način njihovog osiguranja i objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, mišljenja organa i organizacija koji su u toku njegove izrade konsultovani a koje podnosilac nacrta nije usvojio, kao i razloge zbog kojih to nije učinio. 

Uz nacrt zakona podnosi se potrebna dokumentacija. 

Kad se nacrtom zakona vrše izmjene ili dopune zakona, uz nacrt se prilaže i tekst odredbi zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju. 

Član 165. 

Nacrt zakona dostavlja se predsjedavajućem Predstavničkog doma, koji ga upućuje poslanicima, Zakonodavno-pravnoj komisiji, nadležnim radnim tijelima i klubovima poslanika. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma dostavlja nacrt zakona predsjedniku Federacije i potpredsjednicima Federacije. 

Ako nacrt zakona nije podnijela Vlada Federacije, predsjedavajući Predstavničkog doma ga dostavlja i Vladi Federacije radi davanja mišljenja. 

Vlada Federacije je dužna dostaviti mišljenje o nacrtu zakona koji nije ona podnijela u roku od 30 dana. 

Član 166. 

Nacrt zakona može se pretresati na sjednici Predstavničkog doma u roku koji ne može biti kraći od 14 dana od dana dostavljanja poslanicima. 

Član 167. 

Prije pretresa nacrta zakona na sjednici Predstavničkog doma nacrt zakona razmatraju Zakonodavno-pravna komisija i nadležna radna tijela i o tome podnose izvještaje Predstavničkom domu najkasnije osam dana prije održavanja sjednice Predstavničkog doma. 

Član 168. 

Pretres nacrta zakona na sjednici Predstavničkog doma je, po pravilu, jedinstven. 

Predstavnički dom može odlučiti da pretres nacrta zakona obuhvata opšti pretres i pretres u pojedinostima. 

U opštem pretresu poslanici iznose mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o načelima na kojima zakon treba da se zasniva i da li su ta načela dosljedno provedena u nacrtu, kao i o potrebnim finansijskim sredstvima i njihovim izvorima. 

U pretresu u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima u nacrtu. 

Član 169. 

Ako Predstavnički dom ocijeni da nije potrebno da se zakon donese, zaključkom odbija nacrt. 

Ako Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma da mišljenje da nacrt zakona nije u skladu sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom u Federaciji, Predstavnički dom će prethodno zauzeti stav o mišljenju Zakonodavno-pravne komisije. 

Član 170. 

Po završenom pretresu Predstavnički dom zaključkom utvrđuje da prihvata nacrt zakona i da nacrt može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga zakona sa stavovima i primjedbama na nacrt zakona koje su izložili radna tijela i poslanici na sjednici Predstavničkog doma, te zaključak sa tim stavovima i primjedbama dostavlja podnosiocu nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga zakona. 

Član 171. 

Postupak za donošenje zakona obuhvata razmatranje nacrta i prijedloga zakona, ako ovim Poslovnikom nije drugačije propisano. 

Nacrt zakona se usvaja većinom glasova prisutnih poslanika. 

d) Donošenje zakona po skraćenom postupku 

Član 172. 

Kad nije u pitanju složen i obiman zakon, podnosilac prijedloga zakona može umjesto nacrta podnijeti prijedlog zakona i predložiti da se prijedlog zakona pretresa po skraćenom postupku bez nacrta zakona. 

Prijedlog zakona iz prethodnog stava dostavlja se poslanicima u roku koji ne može biti kraći od 14 dana od dana određenog za održavanje sjednice Predstavničkog doma na kojoj će se pretresati prijedlog zakona. 

Ako Predstavnički dom ocijeni da nije složen i obiman zakon, prihvata prijedlog predlagača, te prelazi na pretres prijedloga zakona. 

Ako Predstavnički dom ne prihvati da pretresa prijedlog zakona po skraćenom postupku, prijedlog zakona pretresaće kao nacrt zakona. 

e) Javna rasprava o nacrtu zakona, drugog propisa ili opšteg akta 

Član 173. 

Kada Predstavnički dom prihvati nacrt zakona, može odlučiti, ako je riječ o pitanjima koja su posebno značajna za Federaciju i kada ocijeni da je neophodno da se izvrši najšira rasprava zainteresovanih organa, naučnih i stručnih institucija i građana, da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz nacrta zakona stavi na javnu raspravu. 

Predstavnički dom može donijeti odluku iz prethodnog stava i na inicijativu ovlašćenog predlagača zakona ili klubova poslanika. 

Član 174. 

Ako odluči da nacrt zakona ili pojedino pitanje iz tog nacrta stavi na javnu raspravu, Predstavnički dom zaključkom: 

• određuje način objavljivanja nacrta zakona ili pojedinog pitanja iz nacrta; 
• određuje radno tijelo Predstavničkog doma koje će organizovati i voditi javnu raspravu; 
• utvrđuje obim i nivo javne rasprave; 
• utvrđuje potrebna finansijska sredstva i izvore sredstava za organizovanje i provođenje javne rasprave; 
• utvrđuje rok u kome treba da se sprovede javna rasprava; 
• utvrđuje način prikupljanja i sređivanja mišljenja i prijedloga iz javne rasprave. 

Član 175. 

O rezultatima javne rasprave o nacrtu zakona radno tijelo Predstavničkog doma podnosi izvještaj Predstavničkom domu. 

Izvještaj radnog tijela sadrži rezultate javne rasprave sa iznesenim prijedlozima i mišljenjima o pojedinim pitanjima. 

Izvještaj se dostavlja predlagaču akta i poslanicima u Predstavničkom domu. 

Predlagač zakona dužan je da u pripremi prijedloga zakona uzme u obzir prijedloge i mišljenja sadržane u izvještaju radnog tijela o rezultatima javne rasprave, kao i da obrazloži razloge zbog kojih nije prihvatio pojedine prijedloge i mišljenja koji su izneseni u javnoj raspravi. 

Član 176. 

Ako je radno tijelo koje podnosi izvještaj o rezultatima javne rasprave istovremeno i predlagač zakona, može zajedno sa izvještajem dostaviti prijedlog zakona. 

Ako je Predstavničkom domu dostavljen i prijedlog zakona koji je pripremljen na osnovu rezultata javne rasprave, Predstavnički dom na istoj sjednici razmatra izvještaj o rezultatima javne rasprave i prijedlog zakona. 

Član 177. 

Odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona shodno se primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa ili opštih akata u Predstavničkom domu. 

f) Prijedlog zakona 

Član 178. 

Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kome se donosi zakon. 

Obrazloženje prijedloga sadrži, pored pitanja iz člana 164. stav 2. ovog Poslovnika, pitanja koja se prijedlogom zakona rješavaju, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt zakona, druge izmjene i dopune koje se predlažu, primjedbe i prijedloge na nacrt zakona koji nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u vezi sa pitanjima koja se zakonom uređuju. 

Član 179. 

Prijedlog zakona mogu podnijeti ovlašćeni predlagači iz člana 163. ovog Poslovnika. 

O načinu podnošenja prijedloga zakona i njegovog dostavljanja, u skladu sa članom 165. ovog Poslovnika, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na nacrt zakona. 

Član 180. 

Prijedlog zakona može se pretresati na sjednici tek po isteku roka od 14 dana od dana dostavljanja poslanicima. 

Član 181. 

Prijedlog zakona, u skladu sa ovim Poslovnikom, prethodno razmatraju nadležna radna tijela Predstavničkog doma. 

Član 182. 

Odredbe čl. 165. i 168. ovog Poslovnika shodno se primjenjuju i na pretres prijedloga zakona. 

U toku pretresa u pojedinostima o prijedlogu zakona raspravlja se o pojedinim rješenjima prijedloga i odlučuje o amandmanima. 

Član 183. 

Podnosilac prijedloga zakona može do završetka pretresa predložiti Predstavničkom domu da se pretres prijedloga zakona odloži. 

Vlada Federacije može predložiti da se odgodi pretres prijedloga zakona i ako ona nije podnijela taj prijedlog. 

O prijedlozima iz prethodnih stavova i o drugim prijedlozima za odgađanje pretresa prijedloga zakona Predstavnički dom odlučuje odmah. 

Podnosilac prijedloga zakona može do otvaranja pretresa povući prijedlog zakona. 

g) Amandmani 

Član 184. 

Pravo predlaganja amandmana ima svaki ovlašćeni predlagač zakona iz člana 163. ovog Poslovnika. 

Član 185. 

Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga zakona podnosi se u obliku pismenog amandmana sa obrazloženjem. 

Ako amandman sadrži odredbu kojom se angažuju finansijska sredstva, podnosilac amandmana dužan je da ukaže na izvore ovih sredstava. 

Amandman se podnosi predsjedavajućem Predstavničkog doma i može se pretresati na sjednici Predstavničkog doma ako je dostavljen najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje sjednice na kojoj će se pretresati odnosni prijedlog zakona. 

Ukoliko amandman nije podnesen u skladu sa st. 1. i 3. ovog člana neće se razmatrati na sjednici Predstavničkog doma. 

Podnosilac prijedloga zakona može podnositi amandmane do završetka pretresa prijedloga zakona. 

Vlada Federacije može podnositi amandmane do završetka pretresa i na prijedlog zakona koji ona nije podnijela. 

Član 186. 

Na amandman predlagača zakona poslanik može podnijeti amandman do zaključenja pretresa. 

Ako se amandmanom mijenjaju načela na kojima se zasniva zakon ili se angažuju značajnija finansijska sredstva, Predstavnički dom, na prijedlog deset poslanika, Vlade Federacije i radnog tijela Predstavničkog doma, može odlučiti da se odloži rasprava radi zauzimanja stavova u klubovima poslanika. 

Član 187. 

Ukoliko se amandmanom bitnije mijenja prijedlog zakona, o amandmanu se ne može odlučiti prije nego što se o njemu ne izjasne nadležna radna tijela Predstavničkog doma, Zakonodavno-pravna komisija i Vlada Federacije. 

Član 188. 

Ako amandman na prijedlog zakona sadrži odredbe kojima se angažuju finansijska sredstva, predsjedavajući Predstavničkog doma dostavlja amandman nadležnom radnom tijelu Predstavničkog doma u čiji djelokrug spada oblast finansija i budžeta da razmotri uticaj odredbi amandmana na raspoloživa sredstva i na osiguranje sredstava za finansiranje predloženog rješenja i da o tome izvijesti Predstavnički dom. 

Član 189. 

Povodom rasprave o amandmanu na prijedlog zakona podnesenog u toku pretresa, Predstavnički dom može odlučiti da se pretres prekine da bi se o amandmanu izjasnili: Vlada Federacije, nadležna radna tijela Predstavničkog doma i klubovi poslanika. 

Član 190. 

Podnosilac prijedloga zakona ima pravo da se izjasni o amandmanu. 

Vlada Federacije ima pravo da se izjasni o amandmanu i kad nije podnijela prijedlog zakona. 

Amandman podnosioca prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlašćenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga saglasio postaje sastavni dio prijedloga zakona. 

Ako poslanik zatraži da se Predstavnički dom posebno izjasni o amandmanu sa kojim se podnosilac prijedloga zakona nije saglasio, o tom amandmanu se glasa odvojeno. 

Ako prijedlog zakona nije podnijela Vlada Federacije, o amandmanu na prijedlog zakona sa kojim se nije saglasila Vlada Federacije Predstavnički dom glasa posebno. 

Amandman se usvaja većinom glasova poslanika u Predstavničkom domu. 

h) Donošenje zakona po hitnom postupku 

Član 191. 

Zakoni se po pravilu ne mogu donositi po hitnom postupku. 

Po hitnom postupku može se donijeti samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo izazvati štetne posljedice za Federaciju. 

Član 192. 

Prijedlog da se donese zakon po hitnom postupku može podnijeti ovlašćeni podnosilac prijedloga zakona. 

Podnosilac prijedloga je dužan da u prijedlogu posebno navede razloge zbog kojih je neophodno da se zakon donese po hitnom postupku. 

Uz prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku podnosi se i prijedlog zakona čije se donošenje predlaže. 

Član 193. 

O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Predstavnički dom kao o prethodnom pitanju prije utvrđivanja dnevnog reda. 

O prijedlogu se vodi pretres. Predstavnički dom može odlučiti da podnosilac prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici Predstavničkog doma usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno donijeti zakon po hitnom postupku. 

Ako prijedlog nije podnijela Vlada Federacije, Predstavnički dom će prije odlučivanja zatražiti od Vlade Federacije mišljenje o ovom prijedlogu. 

Ako Predstavnički dom usvoji prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici. 

Ako Predstavnički dom ne usvoji razloge iz člana 191. ovog Poslovnika za donošenje zakona po hitnom postupku, o svom zaključku odmah obavještava podnosioca prijedloga zakona. 

Predlagač zakona može taj prijedlog zakona podnijeti Predstavničkom domu kao nacrt zakona, u skladu sa čl. 164. i 166. ovog Poslovnika. 

Član 194. 

Kad predsjedavajući Predstavničkog doma primi prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, dostavlja ga nadležnom radnom tijelu da razmotri prijedlog zakona i podnese Predstavničkom domu izvještaj. 

Član 195. 

Na prijedlog zakona koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja pretresa. 

Ako se amandmanom mijenjaju načela na kojima se zasniva prijedlog zakona, ako bi prihvatanje amandmana prouzrokovalo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona i ako se amandmanom angažuju finansijska sredstva, Predstavnički dom odlučivaće o amandmanu kad pribavi mišljenje Zakonodavno- pravne komisije i drugog nadležnog radnog tijela i kad se o tome izjasni Vlada Federacije. 

Član 196. 

Zakonodavno-pravna komisija i nadležno radno tijelo je dužno da odmah razmotri amandmane i da podnese Predstavničkom domu izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima. 

i) Donošenje zakona i postupak za usaglašavanje različito izglasanih  tekstova zakona 

Član 197. 

Zakoni i druga akta su doneseni kada su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije u istovjetnom tekstu. 

Član 198. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma odmah, a najkasnije u roku od 24 časa, dostavlja predsjedavajućem Doma naroda i potpredsjedavajućim Doma naroda amandmane koji su usvojeni u odnosu na prijedlog zakona ili drugog akta.  

Amandmane na zakon ili drugi akt koje je usvojio Predstavnički dom, Dom naroda može potvrditi ili vratiti Predstavničkom domu, uz amandmane usvojene u Domu naroda. 

Ukoliko je Dom naroda usvojio zakon ili drugi akt prije nego što ga je usvojio Predstavnički dom, predsjedavajući Predstavničkog doma dostavlja poslanicima amandmane koji su usvojeni u odnosu na prijedlog zakona ili drugog akta. 

Amandmane na zakon ili drugi akt usvojene u Domu naroda, Predstavnički dom može potvrditi ili vratiti Domu naroda, uz amandmane usvojene u Predstavničkom domu.

Član 199. 

Ako nakon pretresa o amandmanima na zakon ili drugi akt usvojen u Domu naroda nije postignuta saglasnost o istovjetnosti teksta u Predstavničkom domu, Predstavnički dom o tome izvještava Dom naroda, kako bi se sporna pitanja, nastala zbog različito usvojenih tekstova u domovima, mogla uputiti na rješavanje Zajedničkoj komisiji oba doma Parlamenta radi usaglašavanja i utvrđivanja prijedloga za rješenje spornog pitanja. 

Ako se ni u Zajedničkoj komisiji ne postigne saglasnost ili ako jedan od domova ne usvoji tekst koji je predložila Komisija, sporni prijedlog zakona ili drugog akta se skida sa dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma.  

Kada je u pitanju vitalni interes konstitutivnih naroda u Federaciji i pitanje ravnopravnosti nacionalnih manjina direktno se primjenjuju odredbe Ustava Federacije. 

Član 200. 

Ako Predstavnički dom ne usvoji zakon koji je usvojio Dom naroda, predsjedavajući Predstavničkog doma izvještava o tome predsjedavajućeg Doma naroda. 

Član 201. 

O nedonošenju zakona ili drugog akta iz čl. 199. i 200. ovog Poslovnika predsjedavajući Predstavničkog doma izvještava premijera i predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije. 

Član 202. 

Ako premijer ocijeni da Predstavnički dom neopravdano odugovlači sa usvajanjem zakona, on može sazvati zajedničku komisiju koju čini najviše deset članova iz svakog doma, koja će u roku od deset dana utvrditi prijedlog prihvatljiv za oba doma Parlamenta Federacije. 

j) Vršenje ispravki u zakonu, drugom propisu i opštem aktu 

Član 203. 

Prijedlog za ispravku štamparskih grešaka u objavljenom tekstu zakona ili drugog opšteg akta Predstavničkog doma, Predstavničkom domu podnosi federalni organ uprave koji je nadležan za staranje o izvršavanju tih akata. 

Ispravke štamparskih grešaka u objavljenom tekstu zakona, drugog propisa ili opšteg akta Predstavničkog doma, poslije sravnjivanja sa izvornikom zakona, drugog propisa ili opšteg akta Predstavničkog doma, daje sekretar Predstavničkog doma zajedno sa sekretarom Doma naroda. 

3. Odredbe o postupku za donošenje drugih akata Predstavničkog doma 

a) Donošenje budžeta Federacije i završnog računa budžeta Federacije 

Član 204. 

Nacrt, odnosno prijedlog budžeta i završnog računa budžeta Federacije utvrđuje Vlada Federacije na prijedlog premijera i, sa obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom, dostavlja ih predsjedavajućem Predstavničkog doma. 

Član 205.

U postupku za donošenje akata iz prethodnog člana shodno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika o postupku za donošenje zakona. 

b) Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka 

Član 206. 

Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka vrši se prema odredbama ovog Poslovnika koje se odnose na postupak za donošenje zakona, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta, ukoliko Predstavnički dom drugačije ne odluči, a rok za razmatranje prijedloga ovih akata ne može biti kraći od 14 dana od dana dostavljanja akata poslanicima. 

Izuzetno od stava 1. ovog člana, prijedlozi ovih akata mogu se podnositi i na samoj sjednici, ukoliko za to postoji neodložna potreba. 

Pretres prijedloga akata iz prethodnog stava vrši se jedinstveno, ukoliko Predstavnički dom ne odluči da pretres obuhvati posebno opšti pretres, a posebno pretres u pojedinostima. 

c) Davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta 

Član 207. 

Autentično tumačenje je opšti akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona ili drugog akta. 

Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odnosne odredbe zakona ili drugog akta za koju se daje autentično tumačenje. 

Član 208. 

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta mogu podnijeti građani, preduzeća i druga pravna lica. 

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašćeni predlagač iz člana 163. ovog Poslovnika. 

Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta mogu podnijeti i: Ustavni sud Federacije, Vrhovni sud Federacije, ombudsmeni, federalni tužilac i federalni pravobranilac. 

Član 209. 

Podnosilac prijedloga za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta uz prijedlog podnosi i prijedlog teksta opšteg akta - autentičnog tumačenja sa obrazloženjem. 

Član 210. 

Prijedlog, odnosno inicijativa za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta podnosi se predsjedavajućem Predstavničkog doma. 

Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta predsjedavajući Predstavničkog doma upućuje nadležnom radnom tijelu i Vladi Federacije, koji su se dužni u roku od 30 dana izjasniti o inicijativi. Ako nadležno radno tijelo Predstavničkog doma ili Vlada Federacije prihvate inicijativu, dužni su sačiniti prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta, koji dostavljaju predsjedavajućem Predstavničkog doma. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma upućuje prijedlog za davanje autentičnog tumačenja nadležnom radnom tijelu Predstavničkog doma i Vladi Federacije ako ona nije podnosilac prijedloga za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta, koji su se dužni u roku od 30 dana izjasniti o prijedlogu za autentično tumačenje. 

Član 211. 

Zakonodavno-pravna komisija, pošto dobije od predsjedavajućeg mišljenje Vlade Federacije i potrebnu dokumentaciju, kao i mišljenje nadležnog radnog tijela Predstavničkog doma, ocjenjuje da li je prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugog akta osnovan. 

Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Zakonodavno-pravna komisija utvrdiće prijedlog teksta autentičnog tumačenja, koji sa svojim izvještajem podnosi Predstavničkom domu. 

Ako Zakonodavno-pravna komisija ocijeni da prijedlog za davanje autentičnog tumačenja nije osnovan, o tome izvještava Predstavnički dom. 

Član 212. 

Autentično tumačenje zakona ili drugog akta donosi Predstavnički dom. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma dostavlja autentično tumačenje zakona ili drugog akta predsjedavajućem Doma naroda. 

Član 213. 

U postupku za davanje autentičnog tumačenja zakona shodno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika o postupku za donošenje zakona. 

Član 214. 

Autentično tumačenje zakona objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". 

d) Prečišćeni tekst zakona i drugog akta 

Član 215. 

Kada je zakonom ili drugim aktom određeno da Zakonodavno-pravna komisija utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta (u daljnjem tekstu: prečišćeni tekst akta), prijedlog prečišćenog teksta akta dostavlja nadležni federalni organ uprave za provođenje tog akta Zakonodavno- pravnoj komisiji, u roku koji ona odredi. 

Član 216. 

Zakonodavno-pravna komisija na sjednici utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta. 

Prečišćeni tekst zakona ili drugog akta sadrži samo integralni tekst akta čiji se prečišćeni tekst utvrđuje. 

Utvrđeni prečišćeni tekst zakona ili drugog akta Zakonodavno-pravna komisija dostavlja nadležnom radnom tijelu Doma naroda, radi utvrđivanja istovjetnosti prečišćenog teksta akta. 

Prečišćeni tekst zakona ili drugog akta iz nadležnosti Parlamenta Federacije smatra se donesenim kada ga u istovjetnom tekstu usvoje Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma i nadležno radno tijelo Doma naroda. 

Član 217. 

Prečišćeni tekst akta se primjenjuje od dana kada je objavljen u "Službenim novinama Federacije BiH", a važnost njegovih odredbi utvrđena je u aktima koji su obuhvaćeni prečišćenim tekstom akta. 

Kad se nakon objavljenog prečišćenog teksta akta Predstavničkom domu predloži izmjena ili dopuna akta, ove izmjene i dopune predlažu se na odnosne odredbe u prečišćenom tekstu akta sa navođenjem broja "Službenih novina Federacije BiH" u kojem je objavljen prečišćeni tekst akta. 

Na isti način se postupa kada je utvrđen novi prečišćeni tekst akta, s tim što se naznačava da se radi o novom prečišćenom tekstu akta. U prvom novom prečišćenom tekstu akta ne naznačava se redni broj, a u svakom narednom prečišćenom tekstu akta naznačava se i odnosni redni broj tog prečišćenog teksta akta. 

4. Postupak za promjenu Ustava Federacije 

Član 218. 

Amandmane na Ustav Federacije može predlagati: predsjednik Federacije u saglasnosti sa potpredsjednicima Federacije, Vlada Federacije, većina poslanika u Predstavničkom domu i većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda, u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Poslovnikom. 

Član 219. 

Amandman na Ustav Federacije podnosi se pismeno sa obrazloženjem predsjedavajućim i potpredsjedavajućim oba doma Parlamenta Federacije. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma amandman na Ustav Federacije dostavlja poslanicima, Ustavnoj komisiji, kao i predsjedniku Federacije, potpredsjednicima Federacije i Vladi Federacije radi davanja mišljenja ako oni nisu predlagači.  

Član 220. 

Pravo inicijative za promjenu Ustava Federacije ima svaki poslanik u Predstavničkom domu. Inicijativa se podnosi pismeno, sa obrazloženjem predsjedavajućem Predstavničkog doma. 

Član 221. 

O inicijativi za promjenu Ustava Federacije Predstavnički dom odlučuje na sjednici većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu. 

Inicijativu za promjenu Ustava Federacije koja je dobila potrebnu većinu obrađuje Ustavna komisija Predstavničkog doma i podnosi je Predstavničkom domu. 

Prijedlog Ustavne komisije koji je podržan na sjednici Predstavničkog doma većinom glasova od ukupnog broja poslanika smatra se amandmanom na Ustav Federacije. 

Član 222. 

Amandman na Ustav Federacije može se zaključkom staviti na javnu raspravu.  

O provođenju javne rasprave stara se Ustavna komisija, o čemu podnosi izvještaj Predstavničkom domu. 

Rok trajanja javne rasprave ne može biti kraći od dvije sedmice. 

Član 223. 

Predloženi amandman na Ustav Federacije neće se konačno razmatrati u Predstavničkom domu prije isteka roka od dvije sedmice nakon što je prvi put bio podnesen. 

Član 224. 

Predloženi amandman na Ustav Federacije usvaja se dvotrećinskom većinom od ukupnog broja poslanika u Predstavničkom domu. 

Član 225. 

Amandman na Ustav Federacije koji je Predstavnički dom usvojio nakon njegovog usvajanja u Domu naroda stupa na snagu u ponoć onog dana kada ga usvoji Predstavnički dom. 

Amandman na Ustav Federacije koji je Predstavnički dom usvojio prije nego što je usvojen u Domu naroda stupa na snagu kako je utvrđeno u odnosnom aktu Doma naroda. 

IX. ODNOSI PREDSTAVNIČKOG DOMA I PREDSJEDNIKA FEDERACIJE I POTPREDSJEDNIKA FEDERACIJE 

Član 226. 

Odnosi Predstavničkog doma i predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije zasnivaju se na pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije, međusobnoj saradnji, obavještavanju i dogovaranju. 

Prijedlog predsjednika Federacije ili dva potpredsjednika Federacije o pitanjima od značaja za Federaciju ili o opštim pitanjima provođenja utvrđene politike predsjedavajući Predstavničkog doma dostavlja poslanicima. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma obavještava predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije o sjednici na kojoj će se razmatrati podneseni prijedlog. 

Član 227. 

Prijedlog da se donese zakon, drugi propis ili opšti akt koji Predstavničkom domu podnesu predsjednik Federacije i potpredsjednici Federacije, kao i druge prijedloge, inicijative i stavove predsjednika Federacije i potpredsjednika Federacije, Predstavnički dom razmatra i o njima zauzima stavove. 

Predstavnički dom dužan je da razmotri mišljenje i prijedloge koje mu predsjednik Federacije i potpredsjednici Federacije dostave u vezi sa nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i opštih akata i drugim materijalima. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma obavještava predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije o zauzetim stavovima. 

Član 228. 

Na zahtjev Predstavničkog doma predsjednik Federacije i potpredsjednici Federacije dužni su da izlože stavove i obavijeste Predstavnički dom o pitanjima iz svoje nadležnosti. 

Član 229. 

Kada predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz saglasnost sa potpredsjednicima Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja. 

Predsjednik Federacije raspušta oba doma kada oni ne uspiju donijeti budžet Federacije prije početka budžetske godine. 

X. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI PREDSTAVNIČKOG DOMA PREMA VLADI FEDERACIJE I FEDERALNIM ORGANIMA UPRAVE 

1. Ostvarivanje prava i dužnosti Predstavničkog doma prema Vladi Federacije 

Član 230. 

Prava i dužnosti Predstavničkog doma prema Vladi Federacije zasnivaju se i ostvaruju u skladu sa pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije i zakonom. Vlada Federacije odgovara Predstavničkom domu za predlaganje i sprovođenje politike i izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata za čije su izvršavanje odgovorni organi u Federaciji i za usmjeravanje i usklađivanje rada federalnih ministarstava i drugih federalnih organa uprave. 

Član 231. 

Premijer je nadležan za predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i pripremanje budžetskih prijedloga za Predstavnički dom. 

Član 232.

U ostvarivanju svojih Ustavom Federacije i zakonom utvrđenih prava i dužnosti Vlada Federacije: 

• predlaže Predstavničkom domu donošenje zakona, drugih propisa i opštih akata, daje mišljenje o nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje ona nije podnijela i podnosi amandmane na prijedloge tih akata; 
• može tražiti da se sazove sjednica Predstavničkog doma radi pretresanja određenog pitanja o kome želi da iznese svoj stav i da Predstavnički dom o tom pitanju zauzme stav; 
• učestvuje u radu na sjednici Predstavničkog doma i može preko svog predstavnika izložiti stav o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice; 
• može predložiti Predstavničkom domu da se odloži pretres nacrta, odnosno prijedloga zakona, drugog propisa ili opšteg akta da bi zauzela svoj stav i izložila ga na sjednici ili da se radi pretresa određenog pitanja obrazuje zajednička komisija poslanika u Predstavničkom domu i članova Vlade Federacije. 

Član 233. 

Predstavnik Vlade Federacije predstavlja Vladu Federacije na sjednici Predstavničkog doma i radnih tijela Predstavničkog doma o pitanju za koje ga je ovlastio premijer, odnosno Vlada Federacije. 

Član 234. 

Predstavnički dom i njegova radna tijela obavještavaju Vladu Federacije o svojim sjednicama radi učešća predstavnika Vlade Federacije na tim sjednicama. 

Predstavnik Vlade Federacije ima pravo i dužan je da prisustvuje sjednici Predstavničkog doma i njegovih radnih tijela. 

Član 235. 

Predstavnički dom može, u okviru svog djelokruga, tražiti od Vlade Federacije: 

• da pripremi nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili opšteg akta; 
• da izloži svoj stav o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma; 
• da da mišljenje o nacrtu, odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili opšteg akta koji nije predložila Vlada Federacije, kao i o drugom prijedlogu ili materijalu koji se razmatra u Predstavničkom domu; 
• da podnese izvještaj o određenom pitanju. 

Član 236. 

Uz nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili opšteg akta koji podnosi Predstavničkom domu, Vlada Federacije obavještava Predstavnički dom o svojim predstavnicima. 

Član 237. 

Vlada Federacije najmanje jedanput godišnje izvještava Predstavnički dom o svom radu, kao i o radu federalnih organa uprave. 

Član 238. 

Izvještaj o radu Vlade Federacije, u skladu sa ovim Poslovnikom, pretresa Predstavnički dom. Po završetku pretresa donosi se zaključak. 

2. Prava i dužnosti Predstavničkog doma prema federalnim organima uprave 

Član 239. 

Federalni organi uprave dužni su da Predstavničkom domu daju podatke, obavještenja i odgovore na pitanja poslanika iz svog djelokruga, kao i podatke i drugu dokumentaciju koja je Predstavničkom domu potrebna za njegov rad. 

Član 240. 

Funkcioneri koji rukovode federalnim organima uprave odgovorni su Predstavničkom domu za zakonito, potpuno i blagovremeno vršenje poslova i zadataka iz svog djelokruga. 

XI. OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI PREDSTAVNIČKOG DOMA PREMA OMBUDSMENIMA I USTAVNOM SUDU FEDERACIJE 

1. Prava i dužnosti Predstavničkog doma prema ombudsmenima 

Član 241. 

Ostvarivanje prava i dužnosti, kao i saradnja Predstavničkog doma i ombudsmena ostvaruje se u skladu sa Ustavom Federacije i zakonom. 

2. Prava i dužnosti Predstavničkog doma prema Ustavnom sudu Federacije 

Član 242. 

Ostvarivanje prava i dužnosti, kao i saradnja Predstavničkog doma i Ustavnog suda Federacije vrši se u skladu sa Ustavom Federacije i zakonom. 

Član 243. 

Obavještenje koje Ustavni sud Federacije, u skladu sa odredbama Ustava Federacije i zakona, dostavi Predstavničkom domu razmatraju odgovarajuća radna tijela Predstavničkog doma. 

Ako radno tijelo Predstavničkog doma prilikom razmatranja obavještenja Ustavnog suda Federacije ocijeni da ima potrebe da se pristupi izmjeni zakona, drugog propisa ili opšteg akta Predstavničkog doma ili da Predstavnički dom preduzme druge mjere radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti, predložiće Predstavničkom domu da razmotri obavještenje Ustavnog suda Federacije. 

Ako Predstavnički dom prilikom razmatranja obavještenja Ustavnog suda Federacije ocijeni da ima potrebe da se pristupi izmjenama zakona, drugog propisa ili opšteg akta, zaključkom određuje nosioce, način i rokove za pripremu i izmjenu zakona, drugog propisa ili opšteg akta. 

Član 244. 

Rješenje Ustavnog suda Federacije o pokretanju postupka, odnosno prijedlog ovlašćenog predlagača iz člana IV.C.3.10 Ustava (u daljnjem tekstu: rješenje, odnosno prijedlog) za ocjenjivanje ustavnosti zakona i ustavnosti i zakonitosti drugog propisa ili opšteg akta koje je Predstavničkom domu uputio Ustavni sud Federacije, predsjedavajući Predstav- ničkog doma upućuje na razmatranje nadležnom radnom tijelu Predstavničkog doma i Zakonodavno-pravnoj komisiji. 

Rješenje, odnosno prijedlog iz prethodnog stava predsjedavajući Predstavničkog doma dostavlja i predsjedavajućem Doma naroda i premijeru. 

Zakonodavno-pravna komisija će, prije razmatranja rješenja, odnosno prijedloga iz stava 1. ovog člana pribaviti mišljenje Vlade Federacije i nadležnog radnog tijela Predstavničkog doma. 

O održavanju sjednice Zakonodavno-pravne komisije na kojoj će se razmatrati rješenje, odnosno prijedlog obavještava se Ustavni sud Federacije i pozivaju predstavnici organa i tijela iz prethodnog stava ovog člana. 

Član 245. 

Nadležno radno tijelo i Zakonodavno-pravna komisija u postupku razmatranja rješenja, odnosno prijedloga ostvaruju potrebnu saradnju. 

Ako Zakonodavno-pravna komisija prilikom razmatranja rješenja, odnosno prijedloga ocijeni da zakon, drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi rješenje, odnosno prijedlog ovlašćenog predlagača nije potrebno mijenjati, obavijestiće o tome predsjedavajućeg Predstavničkog doma i organe i tijela iz člana 244. st. 2. i 3. ovog Poslovnika. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma o stavu Zakonodavno-pravne komisije iz prethodnog stava obavještava Ustavni sud Federacije i određuje predstavnika Predstav- ničkog doma u postupku pred Ustavnim sudom Federacije. 

Član 246. 

Ako Zakonodavno-pravna komisija prilikom razmatranja rješenja, odnosno prijedloga ocijeni da ima osnova za izmjenu ili dopunu zakona, drugog propisa ili opšteg akta na koji se odnosi rješenje, odnosno prijedlog, ili da prestaje potreba za primjenom tog zakona, drugog propisa ili opšteg akta, ili potreba donošenja zakona o prestanku važenja zakona ili prestanku važenja drugog propisa ili opšteg akta, predložiće Predstavničkom domu da donese odgovarajući akt. 

Ako Predstavnički dom prilikom razmatranja rješenja, odnosno prijedloga, kao i prijedloga Zakonodavno-pravne komisije, ocijeni da ima potrebe da se pristupi izmjenama ili dopunama zakona, drugog propisa ili opšteg akta ili donošenju zakona o prestanku važenja zakona, drugog propisa ili opšteg akta, postupiće u skladu sa odredbom člana 243. stav 3. ovog Poslovnika. 

Ako Predstavnički dom prilikom razmatranja akta iz stava 2. ovog člana ocijeni da nema potrebe da se pristupi izmjenama zakona, drugog propisa ili opšteg akta ili donošenju zakona o prestanku važenja zakona, drugog propisa ili opšteg akta o tome će donijeti zaključak. 

Član 247. 

Odluku Ustavnog suda Federacije kojom se utvrđuje da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije, koju je Ustavni sud Federacije dostavio Predstavničkom domu, predsjedavajući Predstavničkog doma upućuje nadležnim radnim tijelima i poslanicima. 

Predsjedavajući Predstavničkog doma unosi u prijedlog dnevnog reda prve naredne sjednice Predstavničkog doma razmatranje prijedloga zaključka koji proističe iz odluke Ustavnog suda Federacije. 

Predstavnički dom odlučuje o preduzimanju potrebnih mjera u vezi sa odlukom Ustavnog suda Federacije. 

Član 248. 

O zaključku Predstavničkog doma povodom razmatranja obavještenja Ustavnog suda Federacije, rješenja, odnosno prijedloga ili odluke Ustavnog suda Federacije kojom se utvrđuje da zakon, drugi propis ili opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije, predsjedavajući Predstavničkog doma obavještava Ustavni sud Federacije i predsjedavajućeg Doma naroda. 

Član 249. 

Predstavnički dom može odlučiti, na zahtjev jedne trećine od ukupnog broja poslanika, da se pred Ustavnim sudom Federacije pokrene zahtjev za ocjenu ustavnosti prijedloga zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakona koji su usvojila oba doma Parlamenta Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije. 

Zahtjev za pokretanje postupka, na osnovu odluke Predstavničkog doma, Ustavnom sudu Federacije podnosi predsjedavajući Predstavničkog doma. 

Član 250. 

Kada Ustavni sud Federacije zatraži od Predstavničkog doma podatke i obavještenja potrebna za rad Ustavnog suda Federacije koja su od interesa za vođenje postupka pred Ustavnim sudom Federacije, sekretar Predstavničkog doma prikuplja podatke i obavještenja i dostavlja ih Zakonodavno-pravnoj komisiji. 

Zakonodavno-pravna komisija, na osnovu podataka i obavještenja, utvrđuje odgovor Ustavnom sudu Federacije i uz odgovor dostavlja podatke i obavještenja iz prethodnog stava ovog člana. 

3. Odnosi i saradnja Predstavničkog doma sa Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine 

Član 251. 

Odredbe čl. od 242. do 250. ovog Poslovnika shodno se primjenjuju u odnosima Predstavničkog doma i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. 

XII. SARADNJA PREDSTAVNIČKOG DOMA SA SKUPŠTINAMA KANTONA, ORGANIMA GRADOVA I OPŠTINA 

Član 252. 

Odnosi Predstavničkog doma sa kantonalnim skupštinama, gradskim i opštinskim organima zasnivaju se na pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom Federacije i zakonom. 

XIII. UPOTREBA JEZIKA I PISMA 

Član 253. 

Akti koje donosi Predstavnički dom pišu se i dostavljaju poslanicima na službenim jezicima Federacije - bosanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku i pišu se službenim pismima - latinicom i ćirilicom. 

Materijali koje Vlada i drugi ovlašćeni predlagači dostavljaju Predstavničkom domu radi razmatranja i donošenja moraju biti dostavljeni na službenim jezicima Federacije - bosanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku. 

Poslanici se pisanim iskazom izjašnjavaju na kom će jeziku primati materijale iz prethodnih stavova ovog člana. 

Član 254. 

Akti koje donosi Predstavnički dom objavljuju se na službenim jezicima Federacije - bosanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku. 

XIV. DAVANJE SVEČANE IZJAVE 

Član 255. 

Prilikom stupanja na dužnost, u skladu sa Ustavom Federacije, daje se svečana izjava koja glasi: 

"Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno, pridržavati se Ustava Bosne i Hercegovine, Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i zakona, zalagati se za ljudska prava i slobode i da ću u svim prilikama štititi interese Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i ravnopravnost naroda i građana koji u njoj žive." 

Tekst svečane izjave se potpisuje. 

XV. ISTICANJE GRBA FEDERACIJE I ZASTAVE FEDERACIJE  U SLUŽBENIM PROSTORIJAMA PREDSTAVNIČKOG DOMA 

Član 256. 

Isticanje grba Federacije i zastave Federacije u salama za sjednice Predstavničkog doma i prostorijama klubova poslanika vrši se u skladu sa zakonom. 

XVI. RAD PREDSTAVNIČKOG DOMA ZA VRIJEME RATNOG ILI VANREDNOG STANJA 

Član 257. 

Za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja primjenjuje se ovaj poslovnik. 

Član 258. 

Za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja poslanici u Predstavničkom domu koji su pozvani na vojnu dužnost ili su iz drugih razloga promijenili svoje prebivalište ili adresu dužni su da najkraćim i najbržim putem obavijeste Predstavnički dom o svakoj promjeni prebivališta i adrese. 

Član 259. 

Kolegij Predstavničkog doma za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja pored poslova i zadataka iz člana 85. ovog Poslovnika: 

• razmatra neposredne zadatke koje treba preduzimati u vezi sa radom Predstavničkog doma; 
• predlaže mjere i utvrđuje zadatke koje treba izvršiti i određuje vrijeme i mjesto održavanja sjednica Predstavničkog doma; 
• razmatra i zauzima stavove o načinu pozivanja poslanika na sjednicu Predstavničkog doma i o načinu dostavljanja materijala poslanicima i može, ako to zahtijevaju posebni uslovi ratnog ili vanrednog stanja, odrediti da se poslanici pozovu na sjednice javnim pozivom (putem radija, televizije i štampe) ili na drugi način. 

Član 260. 

Za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja Kolegij može, u skladu sa ocjenom političke i bezbjednosne situacije, predložiti Predstavničkom domu da se zakoni, drugi propisi i opšti akti usvajaju većinom glasova prisutnih poslanika; da se donose bez razmatranja nacrta; da se sjednice Predstavničkog doma i radnih tijela sazivaju u rokovima kraćim od rokova predviđenih ovim Poslovnikom, kao i druga odstupanja od odredbi ovog Poslovnika. 

Materijali za sjednice mogu se uručiti poslanicima neposredno uoči sjednice ili na samoj sjednici, ako nije bilo mogućnosti da se dostave ranije ili iz drugih opravdanih razloga. 

Član 261. 

Predstavnički dom radi u sjednici, koja se, prema pravilu, održava u Sarajevu. 

Izuzetno, kad to uslovi rata ne dozvoljavaju i zbog toga što ne postoji mogućnost da predsjedavajući Predstavničkog doma sazove sjednicu u Sarajevu, Kolegij može odlučiti da se sjednica Predstavničkog doma održi u drugom mjestu u Federaciji. 

Član 262. 

U ostvarivanju poslova i zadataka iz čl. 259. i 260. ovog Poslovnika Kolegij ostvaruje neposrednu saradnju sa Kolegijem Doma naroda. 

XVII. KODEKS PONAŠANJA POSLANIKA 

Član 263. 

Predstavnički dom većinom glasova poslanika donosi na prijedlog posebnog radnog tijela Predstavničkog doma Kodeks ponašanja poslanika. 

Kodeks ponašanja poslanika objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". 

XVIII. STRUČNA SLUŽBA PREDSTAVNIČKOG DOMA 

Član 264. 

Predstavnički dom ima Stručnu službu. 

Predstavnički dom, zajedno sa Domom naroda, obrazuje Zajedničku službu Parlamenta Federacije. 

Organizacija i rad Stručne službe Predstavničkog doma i Zajedničke službe Parlamenta Federacije uređuje se posebnim aktom koji donosi Administrativna komisija Predstavničkog doma. 

XIX. ZAVRŠNE ODREDBE 

Član 265. 

Ovaj Poslovnik se primjenjuje od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".