O parlamentu

Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Washingtonskim sporazumom potpisanim 18.03.1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30.03.1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Od tada pa do kraja 2008. godine na Ustav Federacije BiH doneseno je 109 amandmana. 
 

Prema Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao najviše zakonodavno tijelo, ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Kada je riječ o amandmanima na Ustav Federacije BiH, potrebno je znati da postoji 13 grupa amandmana.

Amandman I na Ustav Federacije BiH donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH, a objavljen je u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 1/94. Ovim Amandmanom uspostavljeni su kantoni sa posebnim režimom: Hercegovačko-neretvanski i Srednjo bosanski.

Amandmane II - XXIV donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH na sjednici, održanoj 05. juna 1996. godine, a objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 13/97.

Amandmane XXV i XXVI na Ustav Federacije BiH donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997. godine, i na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 06. maja 1997. godine. Ova dva amandmana objavljena su u "Službenim novinama Federacije BiH ",br. 13/97.

Amandmane XXVII - LIV na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem provođenja Odluke Ustavnog suda BiH , br . 5/98 od 30. juna i 01. jula 2000. godine" o konstitutivnosti naroda ". Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 16/02.

Amandmane LVI - LXIII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem ostvarivanja nezavisnog i nepristrasnog sudskog i tužilačkog sistema u Federaciji BiH. Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 22/02.

Amandmane LXIV - LXVII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown. Njima se odgovornost javnih dužnosnika i nosilaca izabranih funkcija (imunitet) definira na drugačiji način. Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.

Amandmane LXVIII - LXXXVII na Ustav Federacije BiH donio je, također, visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown s ciljem dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH "o konstitutivnosti naroda". Ovim amandmanima, između ostalog, definiran je mehanizam zaštite vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je funkcija predsjednika kantona i zamjenika federalnog ministra. Ovi amandmani objavljeni su u "Službenim novinama Federacije BiH", br. 52/02.

Amandman LXXXVIII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown 02. aprila 2003. (“vršenje funkcije vrhovnog komandanta oružanih snaga Federacije, u skladu sa odredbama o civilnoj komandi iz člana V.5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine”.) Prilikom donošenja ovog amandmana visoki predstavnik je uzeo u obzir kominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 28. marta 2003. godine u kojem je Upravni odbor naglasio potrebu za reformom odbrane s ciljem rješavanja pitanja koja su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i pripreme Bosne i Hercegovine za integraciju u evroatlantske strukture. Ovaj amandman objavljen je u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 18/03.

Amandmane LXXXIX - XCIV na Ustav Federacije BiH Parlament Federacije BiH usvojio je na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 01. decembra 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 03. decembra 2003. godine. Amandmani su stupili na snagu u ponoć, 03. decembra 2003. godine. Usvajanje ovih amandmana neposredno je vezano za reformu odbrane u Bosni i Hercegovini koja predstavlja uvjet za prijem Bosne i Hercegovine u evroatlanske integracije. Ovi amandmani objavljeni su u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 63/03.

Amandmane XCV - CII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown 28. januara 2004. godine, a stupili su na snagu 15. marta 2004. godine (Odluka Visokog predstavnika, «Službene novine Federacije BiH», br. 9/04). Ovi amandmani tiču se ključnih pitanja koja se odnose na reorganizaciju Grada Mostara.

Amandmane CIII i CIV usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednicama Predstavničkog doma, održanim 24. marta 2004. godine i 13. aprila 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 14. aprila 2004. godine. Ovi amandmani stupili su na snagu u ponoć, 14. aprila 2004. godine, a objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 20/04.

Amandman CIII donijet je u sklopu reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini i, s tim u vezi, prenošenja ovlaštenja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Federacije BiH kao entiteta na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine kao države.

Amandman CIV odnosi se na reformu lokalne samouprave u Federaciji BiH i, s tim u vezi, stvaranje ustavnih pretpostavki za neposredan izbor općinskih načelnika u Federaciji.

Amandman CV usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 25. maja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 02. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

I ovaj amandman dio je reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, odnosno podrazumijeva prenošenje nadležnosti koja se odnosi na osnivanje općinskih sudova sa kantonalnog na federalni nivo vlasti. Ovaj amandman stupio je na snagu u ponoć, 03. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

Amandmane CVI - CVIII usvojio je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 12. decembra 2005. godine, i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 14. decembra 2005. godine. I ovi amandmani dio su reforme odbrane u Bosni i Hercegovini i u suštini predstavljaju potpuno prenošenje nadležnosti Federacije BiH u oblasti odbrane na državu Bosnu i Hercegovinu.

Amandmani CVI - CVIII na Ustav Federacije BiH stupili su na snagu u ponoć, 14. decembra 2005. godine, a objavljeni su u " Službenim novinama Federacije BiH”, br. 71/05 .

Amandman CIX na Ustav Federacije BiH usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 18. novembra 2008. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30. decembra 2008. godine. Amandman je objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, br 88/08. Amandman CIX. stupa na snagu u ponoć 30. decembra 2008. godine. Ovaj amandman odnosi se na usklađivanje Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH “o konstitutivnost naroda” u BiH. Naime, ovim amandmanom predviđeno je da je za prihvatanje simbola Federacije BiH neophodna i većina srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ranijim rješenjem bila je predviđena samo većina bošnjačkih i hrvatskih delegata.