Govornici na okruglom stolu bili su Fehim Škaljić (predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH), Mirsad Džonlagić (predsjednik Kluba zastupnika SBB u Predstavničkom domu), Aida Čikić (zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i predlagateljica zakona), Tomo Vidović (predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH), Adnan Bešlagić (sekretar Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH), prof.dr. Abid Hodžić (finansijski i sudski vještak iz oblasti finansija i računovodstva), Edhem Biber (predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH), Mijo Mišić (generalni sekretar Udruženja banaka Bosne i Hercegovine), Dženana Hadžimahmutović (predsjednica Udruženja za zaštitu prevarenih žiranata Kantona Sarajevo), Zilha Ademaj (rukovodilac Službe za ekonomiku i planiranje u Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja), Faruk Jabučar (zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH), Miroslav Krezić (predstavnik Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine) i Ramiz Kadrić (predstavnik građana).
Pored govornika okruglom stolu su prisustvovali i Radoje Vidović (predsjedavajući Doma naroda), Josipa Marinić (Dom naroda), Mersiha Udovčić (Federalno ministrastvo pravde), Samir Lačević (Udruženje banaka BiH), Almedina Šuvalija (zamjenica direktora USAID PSP u BiH), Peter Vanhoutte (međunarodni konsultant iz Belgije - USAID PSP u BiH), Merima Gasal i Nevenka Serdarević (Intesa Sanpaolo Banka), te predstavnici medija.
Okrugli stol – stručnu raspravu otvorio je predsjedavajući Predstavničkog doma Fehim Škaljić i istaknuo da je problem žiranata društveno-politički problem koji ugrožava položaj pojedinca. U svom daljnjem izlaganju Fehim Škaljić je iskazao zahvalnost i pohvale predlagateljici na izradi ovakvog zakonskog rješenja koji potvrđuje određenje da je Parlament Federacije BiH otvoren za sve pojedince.
Mirsad Džonlagić je istaknuo da bankarski sektor nije pravovremeno odgovorio na problematiku jemaca i da bi se usvajanjem ovog zakona spriječilo daljnje usložnjavanje ovog problema i spriječila prevara jemaca.
Aida Čikić kao predlagateljica zakona iskazala je svoju zahvalnost svim prisutnim sudionicima stručne rasprave, te je istakla spremnost da se svi konstruktivni prijedlozi razmotre i uvrste u konačan Prijedlog zakona.
Aida Čikić je rekla: “Pojam žiranta poznat je još iz Rimskog prava, te je definiran i u Zakonu o obligacionim odnosima, ali društveno stanje i položaj prevarenih žiranata je stvorio potrebu za donošenjem lex specialis propisa u cilju zaštite jemaca kako bi se spriječile daljnje prevare od strane glavnih dužnika.“
U nastavku izlaganja Aida Čikić je napomenula da postoji veliko interesovanje za ovu oblast i da ovaj zakon predstavlja veoma ozbiljno rješenje, a koje je zbir svih drugih zakonskih rješenja koja skreću pažnju bankara prilikom razmatranja i dodjele kredita kako bi se same banke i mikorokreditne organizacije osigurale za naplatu i treba da onaj koji je korisnik kredita i vraća dug.
Tako će i banka poslovati mnogo savjesnije i mirnije, a dužnik će biti siguran da će kredit i vratiti, a da će njegov žirant u prvom redu biti garant kreditnog ugovora, a tek u krajnjoj nuždi čovjek koji će pomoći dužniku da vraća kredit, istaknula je Aida Čikić.
Tomo Vidović u svojstvu predsjednika Zakonodavno-pravne komisije je rekao da je Komisija na svojim sjednicama tretirala i raspravljala o Nacrtu zakona o zaštiti jemaca gdje je potvrđeno da se ovaj zakon mora uskladiti sa Zakonom o bankama, Zakonom o mikrokreditnim organizacijama, Zakonom o obligacionim odnosima kako ne bi došlo do konfrontacije normi između ovih zakona, ali i Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je Vlada Federacije BiH utvrdila i koji će, također, uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru.
U raspravi o pojedinostima Tomo Vidović je posebno istaknuo da u članu 1. iza riječi „uređuju se“ treba dodati „uvjeti i načini ostvarivanja“, u članu 2. iza riječi „obezbijediti“ dodati riječi „ zaštitu prava jemaca na finansijskom tržištu FBiH“, u članu 11. u drugom redu provjeriti da li je ispravno pozivanje na član „999 ZOO“ i u članu 29. preispitati da li odredba ima ugrađene elemente retroaktivnosti.
Abid Hodžić, prof. dr. na Fakultetu poslovne ekonomije u Travniku, u svom je izlaganju akcentirao da bi usvajanje ovog zakona imalo pozitivne efekte, jer do sada ova oblast nije uređena, ali bi i doprinijelo da banke sebi stvaraju veću sigurnost za vraćanje kredita kroz dovođenje žiranta u isti položaj kao što ima glavni dužnik.
U daljnjem izlaganju prof.dr. Hodžić je istaknuo da u pravnom prometu banke ne poštuju odredbe Zakona o radu, posebno članova 73. i 75. gdje je propisano da se najviše polovica plate ili naknade plate može prisilno obustaviti radi ispunjavanja obaveze zakonskog izdržavanja, a za ostale obaveze može se prisilno obustaviti najviše 1/3 plate zaposlenika, ali da banke u praksi ne gledaju kreditnu sposobnost jemaca.
Na kraju svog izlaganja Abid Hodžić je predložio i sljedeće preporuke i to da se u članu 11. koji propisuje da se ne može kao jemac obavezati osoba starija od 65 godina smanji granica na 60 godina jer su osobe sa 65 godina penzioneri, imaju male penzije i nisu solventni da budu žiranti, dalje je predloženo da se zakon uputi u parlamentarnu proceduru u ovoj formi kao lex specialis propis i da se normira retroaktivna primjena zakona. Na kraju je predloženo da se prenese obaveza na preduzeća u kojima rade uposlenici da plaćaju preko 50% opterećenja plate zaposlenika i da kada se steknu uvjeti, zaposlenik vrati razliku novca poslodavcu.
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Edhem Biber je rekao da je na sjednici ESV-a razmatran ovaj zakon te je iskazano pozitivno mišljenje o njegovom donošenju u cilju zaštite ove grupe građana koji su bili žrtva dosadašnje anarhije i neuređenosti ove oblasti.
Mijo Mišić - predsjednik Udruženja banaka je rekao da se niko od relevatnih institucija nije upustio u analizu merituma ovog zakonskog rješenja.
Bankarska zajednica je dala svoje mišljenje i konkretne amandmane na ovaj zakon od kojih su neki uvršteni u Prijedlog zakona, dok neki nisu, te smatraju da se ponovno trebaju razmotriti amandmani bankarske zajednice koje predlagač nije prihvatio, jer oni mogu poboljšati ovaj zakon.
Centralna banka je dala svoje mišljenje i stručni stav na ovaj zakon gdje smatraju da se trebaju u Prijedlogu zakona ukloniti sve kontroverze sa drugim zakonima kako ne bi došlo do različitih postupanja po više zakonskih rješenja.
Mijo Mišić je iskazao bojazan da bi donošenjem ovog zakona došlo do poskupljenja kredita na tržištu što bi imalo za posljedicu da građani iz Federacije BiH uzimaju kredite u Republici Srpskoj i da bi prijedlozi prethodnika o retroaktivnoj primjeni ovog zakona doveli do pravne nesigurnosti i nesagledivih posljedica.
Zilha Ademaj je, također, istaknula da se tekst zakona mora prečistiti kako ne bi došlo do kolizije sa drugim zakonima, ali i da u osnovi podržava donošenje ovakvog zakonskog rješenja koje će zaštiti jemca, jer su banke do sada štitile samo sebe.
Dženana Hadžimahmutović, predsjednica Udruženja za zaštitu žiranata KS, rekla je da do sada nije postojala želja za rješavanjem ove problematike, jer agencija i banke štite samo sebe, istaknuvši posebne probleme u cijepanju ugovora između dužnika i jemca, zatim nepostojanje krivične odgovornosti za dužnika, nelojalni krediti, nedostupnost kreditnog dosjea, prevare na način da mjenica ne sadrži osam bitnih elemenata mjenice i da banke nisu poštovale minimum standarda za dodjelu kredita.
Također, želimo da novac bude vraćen retroaktivno i da se upotrijebe svi mehanizmi naplate od glavnog dužnika kredita, kazala je Hadžimahmutović na kraju svog izlaganja.
Faruk Jabučar je istaknuo zadovoljstvo da je u ovom „parlamentarnom zatišju“ organiziran ovakav okrugli sto, te da je veoma obradovan što je imao priliku da mu prisustvuje i podrži donošenje ovakvog zakonskog rješenja, te poziva kolege i kolegice zastupnike u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH da daju što konkretniji doprinos kako bi tekst zakona bio još bolji.
Miroslav Krezić u ime Federalne agencije za bankarstvo je istaknuo da su predstavnici Agencije od početka bili uključeni u izradu ovog zakona te da su pružili svaku moguću pomoć i podržavaju donošenje ovakvog zakonskog rješenja.
Na kraju stručne rasprave u kojoj su učestvovali svi sudionici i dali svoj doprinos, usvojeni su sljedeći zaključci:
- Svi sudionici koji su konstruktivno učestvovali u raspravi trebaju dostaviti u pisanoj formi amandmane predlagaču zakona.
- Zadužuju se radna tijela oba doma Parlamenta Federacije BiH (Zakonodavno-pravna komisija i Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku) da dostave amandmane predlagaču.
- Preporuka zastupnicima i Vladi Federacije BiH da djeluju amandmanski.
- Dostaviti svim zastupnicima, delegatima i članovima Vlade Federacije BiH Izvještaj sa zaključcima sa današnjeg Okruglog stola – stručne rasprave.
- Usaglašavanje prema Vladi Federacije BiH sa zakonima koji su u proceduri i u javnim raspravama, i to: Nacrt zakona o bankama i Nacrt zakona o mikrokreditnim organizacijama, te da se izvrši usklađivanje sa postojećim zakonima u Republici Srpskoj radi postizanja harmonizacije zakonskih rješenja.
- Podržava se da Prijedlog zakona kao lex specialis propis ide u parlamentarnu proceduru na usvajanje.
[[foto|359]]