Jasna Duraković, predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, učestvovala je u panel diskusiji na temu rodno odgovornog budžetiranja u kontekstu reforme javne uprave, na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji o rodnoj ravnopravnosti i reformi javne uprave na zapadnom Balkanu, održanoj u Beogradu, u organizaciji ReSPA (Škola javne uprave) i koordinacionog tijela za rodnu ravnopravnost pri Vladi Republike Srbije.
Duraković je napravila kratki pregled stanja od 2013. godine do danas u oblasti rodno odgovornog budžetiranja i dala trenutni presjek stanja u Federaciji BiH s aspekta zakonodavne vlasti.
Na prijedlog Agencije za ravnopravnost spolova BIH članovi Upravnog odbora Fonda za reformu javne uprave usvojili su 2013. godine u Sarajevu projektni prijedlog i projektni zadatak „Rodno odgovorno budžetiranje“. Ovo je bio jedinstven pokušaj da se po prvi put u BiH, kroz budžete vlada, uvede princip rodne jednakosti. Rodno odgovorno bužetiranje je koncept koji objedinjuje politike, budžetiranje i rodnu jednakost u svrhu transparentnijeg trošenja sredstava prema spolu.
Svrha ovog projekta je bila efikasna podrška planiranju i upravljanju budžeta u segmentu rodno odgovornog budžetiranja kao sastavnog dijela procesa pripreme budžeta i vođenje modernog i transparentnog sistema upravljanja javnim finansijama primjenom informacionih tehnologija, navela je Duraković.
Realizacija projekta bi omogućila budžetskim korisnicima upravnih nivoa vlasti BiH da, u procesu planiranja, putem uspostavljenih konekcija, efikasno komuniciraju sa nadležnim ministarstvima finansija koja će odobravati prijedlog rodno odgovorne raspodjele budžeta zajedno sa ostalim segmentima budžeta. Ovim bi se i ministarstvima finansija omogućila efikasna analiza i izvještavanje segmenta budžeta koji se odnosi na rodno odgovorno budžetiranje zajedno sa svim ostalim segmetima budžetiranja koji su potrebni za efikasno i sveobuhvatno upravljanje budžetima.
2014. godine je potpisan ugovor o implementaciji projekta „Rodno odgovorno budžetiranje“ iz oblasti reforme javne uprave. Ovaj ugovor je bila nadogradnja najmodernijeg informacionog sistema za upravljanje budžetom – BMIS koji je zahvaljujući ranijem projektu iz reformske oblasti javne finansije uspješno uveden u ministarstva finansija na sva četiri upravna nivoa u BiH. Uvođenjem ovog BMIS sistema, između ostalog, poboljšana je tačnost i kvalitet budžeta, ministarstvima je skraćeno vrijeme izrade budžeta, te je poboljšana koordinacija između ministarstava finansija na svim nivoima vlasti i budžetskih korisnika.
Ovaj projekat je bio zamišljen da dodatno omogući da se u svim segmentima budžetiranja, a naročito tokom planiranja, iskaže transparentnije trošenje novca na osnovu principa rodne jednakosti. Konkretno, nova komponenta omogućava vladinim službenicima da prave analize i statističke podatke o svim aspektima rodne jednakosti kroz mnoge oblasti, od socijalne zaštite do različitih vidova pomoći koje država, entiteti i Brčko distrik BiH pružaju svojim građanima. To je sve imalo za cilj da se uspostave mjerljivi rezultati utroška novca i prema principu rodne jednakosti.
Na princip rodne jednakosti nas obvezuje kako Zakon o ravnopravnosti polova u BiH tako i obaveze koje proizilaze iz međunarodnih dokumenata, članstva u međunarodnim asocijacijama i principa zaštite temeljnih ljudskih prava sadržanih u Ustavu BiH.
Ovim proširenjem BMIS projekta BiH zamišljeno je da se obezbijedi savremena podrška nastavku reforme i daljem unaprijeđenju procesa budžetiranja primjenom rodne ravnopravnosti. To će svakako doprinijeti daljim eurointegracijama i harmonizaciji procesa budžetiranja u BiH sa najrazvijenijim zemljama u EU, kazala je u diskusiji Jasna Duraković.
Gender senzitivno ili odgovorno budžetiranje je neophodno sredstvo koje podrazumijeva poštivanje načela ravnopravnosti spolova tokom pripreme budžeta, te raspodjele i dodjele finansijskih resursa. Duraković se osvrnula i na trenutno stanje u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Federaciji BiH, gdje je navela da budžeti, u većini slučajeva, nisu kreirani prema principu koji uvažava potrebe oba spola. I danas, 2018. godine grubo se krše propisi Zakona o ravnopravnosti spolova i ne implementiraju se u potpunosti propisi rodno odgovornog budžetirana (ROB) u legislativu. Sa usvojenim budžetom u Federaciji BiH, ponovo nisu ispoštovani principi rodne jednakosti.
BiH je još uvijek na početku kreiranja budžeta prema principima ravnopravnosti spolova. Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i entitetski Gender centri su pokrenuli niz aktivnosti na uvođenju gender komponente u sve procese budžetiranja,
Način na koji vlade obezbjeđuju i alociraju budžetska sredstva utiče na opće dobro pojedinaca, muškaraca i žena, kao i na razvoj države u cijelosti. Budžet reflektira prioritete i opredjeljenost vlade, uključujući i opredjeljenost na polju ravnopravnosti spolova.
Rodno odgovorno budžetiranje (ROB) je pristup po kom se svi budžetski procesi strukturiraju i procjenjuju iz perspektive ravnopravnosti spolova. Ovaj pristup prepoznaje da budžeti nisu rodno neutralni, te da svi akteri u budžetskom procesu trebaju ocjenjivati rezultate utroška javnih sredstava iz perspektive ravnopravnosti spolova, što vodi ka pravičnijoj raspodjeli budžetskih sredstava te unapređuje ekonomski razvoj zemlje. Stoga je uvođenje aspekta ravnopravnosti spolova u službeni budžetski proces neophodno, jer je praksa pokazala da rodno odgovorno budžetiranje doprinosi uvođenju transparentnog i efikasnog upravljanja javnim sredstvima, u skladu sa potrebama žena i muškaraca u BiH.
U tom kontekstu, Duraković je govorila i o činjenici da su već godinama nezaštićena prava porodilja u FBiH, koje još uvijek nemaju jednak tretman, niti adekvatno sistemsko rješenje, te se ovi principi rodne jednakosti apsolutno nisu poštovali do sada pri donošenju budžeta. Ista diskriminatorska praksa se nastavila i prema ženama i djeci, žrtvama nasilja u porodici i nedostatnim sredstvima koja se odvajaju za rad sigurnih kuća u Federaciji BiH. Mnogobrojni su primjeri grubog kršenja rodne jednakosti.
Nefunkcionalan ili u najmanju ruku neefikasan političko administrativno pravni okvir i ustrojstvo Federacije BiH dodatno otežava suštinsku/sistemsku implementaciju rodno odgovornog budžetiranja u javnu upravu i pri donošenju budžeta. Nema dovoljno sinhronizacije i usklađivanja svih nivoa u vlasti u Federaciji i podijeljenih nadležnosti između svih deset kantona i Federacije BiH.
No, prije ili kasnije ovaj princip rodne jenakosti će se morati početi uvažavati pri donošenju budžeta. Gender odgovorno budžetiranje treba da bude instrument odnosno princip koji treba primjenjivati prilikom kreiranja programa mjera i budžeta. To je transferzalna „tema“ koja je bitna za sve druge oblasti javnog i privatnog života, te predstavlja jedan od preduslova za postizanje pune ravnopravnosti spolova.
Jasna Duraković najavila je skoro donošenje Zakona o zaštiti porodice s djecom u FBiH i kazala da je ovo reformski Zakon, koji će konačno omogućiti jednak tretman i jednaku naknadu svim porodiljama u Federaciji BiH.
[[foto|1964]]