Danas je u Sarajevu održana konferencija za medije, koju su organizirale predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Jasna Duraković, Udruženje "Žene ženama" i “Womennet” mreža.
Konferencija je bila posvećena pravima žena i porodice u sklopu dvije kampanje “(Ne)diskriminacija prodilja” i “Šutnja nije zlato”.
Riječ je o Prijedlogu Zakona o podršci porodici sa djecom u Federaciji BiH kojim se reguliše pitanje porodiljskih naknada i dječijeg doplatka, te Prijedlogu izmjena Krivičnog zakona FBiH u smislu pooštravanja kazni za počinioce nasilja i seksualnog nasilja nad ženama i djecom.
Obje kampanje provodi udruženje Žene Ženama, u sklopu CSSP programa održivosti civilnog društva, u sektoru Prava žena, kojeg podržava USAID.
Predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Jasna Duraković, rekla je da je pitanje diskriminacije porodilja u smislu primanja porodiljskih naknada u Federaciji BiH “jedno od ključnih pitanja u posljednjih 15 godina koje se trebalo do sada riješiti”.
“Možemo slobodno reći da je ova vrsta diskriminacije prema porodiljama, nejednak i nezaštićen status, jedan od najgorih oblika nasilja nad ženama”, rekla je Duraković i izrazila zadovoljstvo što danas može “najaviti dolazak novog reformskog Zakona o zaštiti porodice s djecom u legislativu, u vidu teksta Nacrta u parlamentarne klupe u maju ove godine”.
“U tekstu novog Zakona o zaštiti porodice s djecom će se riješiti pitanje jednakih porodiljskih naknada, posebno kad su u pitanju nezaposlene porodilje koje će po novim propisima biti tretirane jednako, bez obzira u kojem kantonu imaju prebivalište. Ovim zakonom će se konačno riješiti pitanje dječijeg doplatka, za čije naknade će biti izdvojena sredstva iz federalnog budžeta što do sada nije bio slučaj”, rekla je Duraković.
Pomoćnik Federalnog ministra rada i socijalne politike Miroslav Jurešić , koji je bio predsjednik Radne grupe koja je radila na izradi Prijedloga zakona o podršci porodici sa djecom u Federaciji BiH, rekao je da se zakonom “predviđa novčana pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu u visini 30% od prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz razdoblje od 12 mjeseci”.
“Temeljni problem ostvarivanja prava uposlenih porodilja predstavlja činjenica da se pravo na naknadu porodilji koja je u radnom odnosu nalazi u sistemu socijalne zaštite, pri čemu se uposlena porodilja tretira kao osoba u stanju socijalne potrebe”, rekao je Jurešić i dodao da bi zaposlena porodilja trebala biti tretirana kroz sistem zdravstvene zaštite.
Dodao je da je se ovim zakonom predlaže da se iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine osigura finansiranje prava na dječiji doplatak, a iz proračuna kantona pomoć porodiljama koje nisu u radnom odnosu.
“Predložena visina dječjeg dodatka iznosi 6% od prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji BiH, te 8% posto uvećana novčana pomoć da dijete bez oba roditelja, dijete s invaliditetom i druge kategorije», rekao je Jurešić.
Kampanja “Šutnja nije zlato”
Druga tema o kojoj je danas razgovarano bila je inicijativa za izmjene Krivičnog Zakona FBiH, što udruženje Žene Ženama aktivno zagovara skoro dvije godine, u sklopu javno-zagovaračke kampanje “Šutnja nije zlato”.
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Emina Kahriman- Mutap je u julu 2017. godine dostavila na razmatranje tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH.
Vlada Federacije BiH dala je mišljenje u 10. mjesecu 2017. godine na predloženi tekst Zakona u kojem se navodi da je Vlada FBiH mišljenja da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama KZ FBiH, većeg obima zbog čega ne smatra neophodnim da se ovaj prijedlog razmatra po skraćenom postupku.
Vlada Federacije navodi da “isti prijedlog sadrži kvalitetne inovacije u zakonskim rješenjima, koje je potrebno analizirati i razmatrati u redovnoj proceduri u formi nacrta”.
Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini je svaka četvrta žena žrtva nekog oblika nasilja, uključujući i seksualno. 33 % žena doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje u djetinjstvu od strane odrasle osobe.
Osoba koja je osuđeno za krivično djelo protiv polne slobode i morala učinjeno na štetu djeteta, nakon izdržane kazne može ponovo nesmetano i bez ograničenja da obavlja pozive, aktivnosti i funkcije koje ga dovode u kontakt sa djecom.
Predložene izmjene KZ FBiH odgovaraju na uočeno povećanje broja slučajeva teških oblika nasilja naročito seksualnog nasilja nad djecom. Ovo nasilje poprima različite oblike od masovne proizvodnje, distribucije i pregledavanja pornografskog sadržaja putem interneta u kojem su glavni akteri i žrtve djeca.
Nevođenjem posebnih evidencije osoba koje su pravosnažno osuđene za krivična djela na štetu spolnog integriteta djeteta, kao i brisanje osude iz kaznene evidencije i za ove počinioce nakon proteka određenog vremena, stvara se pravno i društveno okruženje koje otvara prostor da počinioci ovih djela mogu da rade i brinu o djeci.
Učesnici press konferencije su izrazili nadu da će Nacrt ovog zakona uskoro biti usvojen i da će Krivični zakon FBiH snažnije štititi prava žena i djece.
Članica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, doktorica Anela Šestić- Begović postavila je danas pitanje diskriminacije žena koje ne mogu ostvariti pravo na human tretman prilikom ginekoloških zahvata.
Šestić-Begović je iznijela zamjerke na ostvarivanje prava žene u zdravstvenoj zaštiti, posebno kada je riječ o pravu na “Slobodan izbor” i “Pravu na sprječavanju i olakšavanje patnji i bola”, što je regulisano Federalnim zakonom o pravima, obavezama i odgovornistima pacijenata.
[[foto|1959]]